Povijest hrvatskog kazališta: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dodana wikipoveznica
Nema sažetka uređivanja
Redak 21:
'''Barokno kazalište'''
 
Do 17. stoljeća, kazališne predstave se odvijaju po skoro cijelom hrvatskom području no i dalje prednjači [[Dubrovnik]]. Izuzev starih kazališnih vrsta ([[crkvena drama]], [[pastirska igra]], [[komedija]]...) pojavljuju se i nove: [[melodrama]] i [[glazbena pastorala]] ([[Ivan Gundulić]], [[Junije Palmotić]]) te ''trionfe'' i ''anonimne komedije'' sa vidljivim uticajima komedije [[dell' arte]]. [[Glazba]] dobija sve veću ulogu, a u nekim predstavama se pojavljuje u tolikom omjeru da se gotovo može upotrebiti termin [[opera]].
 
Pozornica poprima oblik tkz. ''pozornice kutije''. Takva scena zahtijeva i novu vrst opreme (dekor, kostim, rasvjetu..) pa čak i povećani broj izvođaća. Oprema postaje sve raskošnija te obogaćena i fanatastičnim scenskim efektima prilagođenim tematici predstava: planine i mora se rastavljaju, pojavljuju se anđeli ili paklene nemani, bogovi silaze sa nebesa... Pojedine izvedbe postaju toliko zahtjevne da se pojavljuje potreba za tiskanim priručnicima (prevedenima sa talijanskog jezika) koji se bave rješenjima scenskog prostora sa opisima nadstroplja, užišta, propadališta i rasvjetnih tijela.
 
 
'''Kazalište 18. i 19. stoljeća'''
 
Ovaj dio hrvatske kazališne povijesti mogao bi se podijeliti na dva dijela pri čemu bi točka razdvojbe bila 1834. godina, odnosno otvorenje prvog pravog kazališnog prostora na Markovu trgu. Do tada, predstave su se odvijale u raznim prostorima i većinu ih je karakterizirao sve profesionalniji pristup kazalištu. Kao nasljeđe baroka zadržala se spektakularnost.