Tokajski vinogradi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Povijesno kulturni krajolik Tokajskih vinograda |slika = Tokaj - Hegyalja-06.jpg |godina = 2002. <small>(26. zasjedanje)</small> |vrst ba... |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 10:
}}
'''Tokajski vonogradi''' ili '''Tokajsko podbrđe''' ([[mađarski]]: ''Tokaj-Hegyalja'') je povijesna oblast u sjeveoistočnoj [[Mađarska|Mađarskoj]] koja je poznata po uzgoju i proizvodnji [[vino|vina]]. U oblasti se nalaze 28 sela na oko 7.000 hektara vinogradskog zemljišta, od čega je oko 5.000 zasađenih [[vinova loza|vinovom lozom]].
[[Slika:River Tisza & Bodrog Tokaj.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Utok rijeke Bodrog u Tisu u Tokajskoj oblasti]]
Oblast je poznata po vinu ''[[Tokaji aszú]]'' koje je najstarije vino proizvedeno sa plemenitom sivom [[plijesan|plijesni]]<ref>Ovo vino se s ponosom spominje u mađarskoj nacionalnoj himni ''[[Himnusz]]''</ref>, oko 1570. godine<ref>Prvi spomen je u djelu ''Nomenklatura'' (Fabricius Balázs Sziksai) iz 1576. godine.</ref>.
Ova oblast je najranije zaštićena vinogradarska oblast kraljevskom apelacijom iz 1757. godine. Oblast je osobita po [[les]]ovitom tlu i mikroklimi osunčanih brdovitih padina i blizinom rijeka Tise i Bodrog. Od autohtonih vrsta vinove loze tu se uzgajaju [[
==Povijest==
[[Slika:Tokaj cellar2.png|mini|250px|lijevo|<center>Jedan od 185 Tokajskih podzemnih podruma 1967. godine]]
[[Datoteka:Tokaji aszu 2007.jpg|mini|<center>Tokaji Aszú 4 Puttonyos, berba 1990., u boci od 500 ml]]
Vinogradi u Tokaju su postojali već u 12. stoljeću, ali nije poznato tko ih je zasadio. Naime, [[Kelti]] su tu obitavali u 1. st. pr. Kr., a pronađen je okamenjeni list vinove loze iz 3. st. kada su tu živjeli [[Rimljani]]. [[Slaveni]] su se naselili u 5. ili 6. stoljeću, a ime oblasti, "Tokaj", je najvjerojatnije od slavenske riječi "Stokaj" u značenju utoka jedne rijeke u drugu ([[Bodrog]] u [[Tisa|Tisu]]). [[Latini]] su se naselili za vrijeme [[Bela III.|Bele III.]] (1130.-1162.) i [[Bela IV.|Bele IV.]] (1235.-1270.) iz područja Valonije ili Italije, ali je vinogradarstvo u Tokaju pravo procvalo početkom 16. stoljeća.
Line 25 ⟶ 27:
Nakon podjele Poljske 1795. godine izvoz je znatno opao, a nakon epidemije filoksere ([[trtna uš]]) 1885. godine, većina tokajskih vinograda je propala. Nakon [[Trianonski sporazum|Trianonskog sporazuma]] 1920. godine, Tokajski vinogradi su podijeljeni između Mađarske i Slovačke koja je dobila njenih oko 120 hektara i izgubili su [[monopol]] na domaćem tržištu.
Tijekom komunističke vladavine, Tokajska vina su izgubila na kvalitetu i reputaciji. No, nakon 1990. godine, zahvaljujući velikim investicijama čine se veliki koraci za obnovom ove oblasti, tzv. "Tokajska reenesansa"<ref>[http://www.tokaji.hu/ Tokajska renesansa]<
U želji da zaštiti autohtonu proizvodnju i ime vina "Tokay", Mađarska dans vodi pravnu bitku sa šest država koje svoje vino zovu ovim imenom ([[Italija]], [[Francuska]], [[Slovačka]], [[Australija]], [[Srbija]] i [[Slovenija]])<ref>[http://www.magyarhirlap.hu/Popup_index.php?type=cikkuld&id=157071 Róbert Cey-bert, Tokajsko vino, Magyar Hírlap] (mađ.)</ref>.
==Bilješke==
{{commonscat|Wines of Tokaj}}
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
*[http://www.tokaji.com/ Tokaji.com] - galerija fotografija
*[http://www.masters-of-wine.org/Resources/CoursePDF/Atkin.pdf ''Tradition and Innovation in the Tokaj Region'' (Tim Atkin)] (PDF)
* [http://www.tokaj.hu Tokaj portal]
| |||