Seoba ptica: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 14:
==Genetički i fiziološki razlozi==
Da li će neka ptica seliti, kuda će ići i kad će nastupiti [[selidbeni nemir]], dio je njenog genetičkog nasljeđa: jer smjer selidbe i trajanje leta su urođeni. To su, između ostalog, utvrdili znanstvenici [[Peter Berthold]], [[Eberhard Gwinner]] i [[Wolfgang Wiltschko]]. Postoje vrste kod kojih dio populacije, dolazeći sa sjevera [[Alpe]] obilazi leteći u smeru jugoistoka, dok ih drugi dio obilazi u smjeru jugozapada. Ako se pare jedinke iz ovih različitih dijelova iste populacije, njihovi potomci biraju srednji pravac, ili čak lete na sjever, na [[britanski otoci|britanske otoke]].
Dalje, ptice koje su od valjenja podizane u konstantnim [[laboratorij]]skim uvjetima pa nikada nisu bile u kontaktu sa srodnicima u slobodnoj prirodi, nisu poznavale godišnja doba. Pa ipak su pokazivale tipični selidbeni nemir, što znači povećanje motoričkih aktivnosti u jesen i proljeće. No razmak između jednog jesenjeg selidbenog nemira i slijedećeg, najčešće je bio kraći od punih godinu dana. To se smatra dokazom da je spremnost za seobu doduše urođena, ali optimalni trenutak polaska bar u manjoj mjeri uvjetuju konkretni uvjeti (na primjer vremenski uvjeti i količina raspoložive hrane) u okolišu.
| |||