Seoba ptica: razlika između inačica

'''Seobom ptica''' naziva se let [[ptice|ptica]] s područja gdje se [[gnijezdo|gnijezde]] u zimska boravišta i natrag, koje se odvija svake godine ([[selica|selice]]). Ptičje [[vrsta|vrste]] koje sele samo jednim svojim dijelom nazivaju se [[djelomična selica|djelomičnim selicama]]. One koje uopće ne odlaze iz područja gnježdenja nazivaju se [[stanarica]]ma.

 

Biološka podloga seobe ptica može se promatrati iz kuta gledanja [[ekologija|ekologije]], [[fiziologija|fiziologije]] i [[filogeneza|razvojne povijesti]].

 

Najvažniji ekološki razlog je ekstremna razlika u količini raspoložive hrane ovisno o godišnjem dobu: Dok je u [[proljeće]] i [[ljeto]] u Sjevernoj i Srednjoj Europi ponuda [[kukci|kukaca]] za ptice koje se njima hrane vrlo bogata, [[zima|zimi]] je tako hladno, da ih gotovo nema pa bi velike [[ptice|ptičje]] [[populacija|populacije]] patile i ugibale zbog nedovoljno hrane. Nasuprot tome, u južnijim krajevima, zimovalištima [[selica|ptica selica]], koncentracija ptica naraste do mjere, da hrane nema dovoljno za polaganje [[jaje|jaja]] kao niti kasnije za podizanje mladunaca.

 

Zadnjih godina su primjećene promjene selidbenog ponašanja mnogih ptičjih [[populacija]] što neki znanstvenici dovode u vezu s [[globalno zatopljenje|promjenama klime]]: sve veći broj ptica koje su se obavezno selile, u međuvremenu prezimljuje u Srednjoj Europi, kao na primjer [[crnokapa grmuša|crnokape grmuše]] (''Sylvia atricapilla'') i [[obični zviždak|obični zviždaci]] (''Phylloscopus collybata''). Neke populacije [[čvorak]]a čak su smjer svoje selidbe sasvim okrenule i sele se prema sjeveru, u velike gradove u kojima i zimi mogu naći dovoljno hrane. Moguće je, da kroz duže razdoblje poznati sistem seobe ptica Europa - Afrika i natrag potpuno nestane.

 

 

Dalje, ptice koje su od valjenja podizane u konstantnim [[laboratorij]]skim uvjetima pa nikada nisu bile u kontaktu sa srodnicima u slobodnoj prirodi, nisu poznavale godišnja doba. Pa ipak su pokazivale tipični selidbeni nemir, što znači povećanje motoričkih aktivnosti u jesen i proljeće. No razmak između jednog jesenjeg selidbenog nemira i slijedećeg, najčešće je bio kraći od punih godinu dana. To se smatra dokazom da je spremnost za seobu doduše urođena, ali optimalni trenutak polaska bar u manjoj mjeri uvjetuju konkretni uvjeti (na primjer vremenski uvjeti i količina raspoložive hrane) u okolišu.

Predmet intenzivnih istraživanja u novije vrijeme su točni [[fiziologija|fiziološki]] i [[hormon]]ski procesi koji na kraju dovode do početka seobe.

 

Na koji način je tijekom razvojne povijesti nastala seoba, još uvijek je predmet spekuliranja, jer ne postoje [[fosil]]ni nalazi koji bi dokazivali taj način ponašanja. Jedino se može razumjeti što izaziva ''zadržavanje'' prirođene sposobnosti za seobu: ako je količina hrane na odredištu seobe dovoljna, većina [[selica]] preživi. Ako hrane nema dovoljno, ugibaju. To znači: samo one [[ptice]] koje su zahvaljujući nasljeđenim svojstvima odabrale točan smjer i primjerenu putanju leta preživljavaju, i prenose svoje [[gen]]e zajedno sa selidbenim ponašanjem na slijedeću generaciju.

 

 

Za orijentiranje na svom putu, [[selica|selice]] koriste svoj unutrašnji [[kompas]], ali i položaj [[sunce|Sunca]] i [[zvijezda]].

* "Unutrašnji kompas" je vjerojatno ustvari receptor za [[magnetno polje]] u [[oko|oku]] [[ptice|ptica]] (rezultati nekih novijih studija ukazuju na to).

* Neka istraživanja ukazuju, da se ptice za orijentaciju služe i markantnim objektima u okolišu (autoputovi, svjetla gradova, tok rijeke, planinski niz..)

 

Kako bi izdržale prevaljivanje velikih udaljenosti bez da se za to vrijeme hrane, [[ptice]] koriste [[trigliceridi|masne zalihe]] koje su sakupile prije početka seobe. One čak radi dobijanja dovoljne količine energije dijelom koriste i [[bjelančevine]] vlastitih unutrašnjih organa. Kod ovog procesa nazvanog i ''izgaranjem'' masnoća i bjelančevina oslobađa se [[voda]] što u značajnoj mjeri smanjuje njihovu potrebgu za pijenjem.

 

Kod [[siva muharica|sivih muharica]] dokazano je 1980ih da njihovo zadržavanje u [[oaza]]ma [[Sahara|Sahare]] zavisi o rezervama masti. Dobro uhranjene ptice zadržavale su se kraće od slabije uhranjenih. Slične rezultate pokazale su i brojne [[laboratorij]]ske studije: slabije hranjene [[ptice]] pokazivale su manji [[selidbeni nemir]] od istovrsnih ptica koje su boljom hranidbom dobile veće masne rezerve.

 

* [[Selica]], [[stanarica]], [[skitalica]], [[djelomična selica]], [[migracija]]

 

*Wulf Gatter: ''Vogelzug und Vogelbestände in Mitteleuropa''. AULA-Wiesbaden. 2000.

*Peter Berthold: ''Vogelzug. Eine aktuelle Gesamtübersicht''. Wissenschaftliche Buchgesellschaft. 5. Aufl. 2007.