Kneževi Vinogradi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 46:
Od davnina na ovim područjima živjeli su Mađari, Raci (Srbi), Njemci (Švabe) i Šokci (Hrvati). Kada je riječ o porijeklu Hrvata katolika, ono je raznoliko, nakon 2. svjetskog rata mnogi su doselili ovamo iz Hrvatskog Zagorja, Međimurja, BiH, i Dalmacije. Osim njih tu su i obitelji starosjedioci - Baranjski Šokci, Baranjski Raci, Nijemci i Mađari.
Kneževi Vinogradi nastali su kao strategijski važno naselje na jednoj od ključnih točaka tog prometnog pravca još u Starom vijeku. Već su Rimljani ovdje imali koloniju, a mjesto su nazivali Donatium, o čemu postoje bogati arheološki nalazi. Kneževi Vinogradi koji su nastali kao jedno od najstarijih mjesta u Baranji pod tim se imenom javljaju u popisu iz 1687.godine, dakle prije osnutka vlastelinstva Belje, što navodi na zaključak kako je selo u Srednjem vijeku pripadalo obitelji Herceg.
Kada potpadaju pod vlastelinstvo Belje, vinogradi zauzimaju gotovo petinu područja i proizvode se dobra vina. Sredinom 18.stoljeća u mjestu se nalaze vlastelinske zgrade: prešaonica, pecara, bačvareva kuća i veliki vlastelinski podrum (izgrađen još za Eugena Savojskog) koji su primali oko 700.000 litara, te 2 vlastelinska svratišta. Dok su seljaci prodavali uglavnom vino i trešnje većinom po Slavoniji , u selu se nalazilo čak 14 obrtnika ( kolar, čizmar, krojači, postolari, krznar, bačvari, šeširdžija i kovači) i 6 trgovaca.
Godine 1824. Kneževi Vinogradi bili su najveće selo na vlastelinstvu Belje jer su imali 1.961 stanovnika u 266 kuća. U mjestu su bile i tri crkve (reformatska, pravoslavna s tornjem pokrivenim bakrom i mala katolička bez tornja).
Kako je poštanska cesta iz Osijeka za Bačku vodila preko Kneževih Vinograda tu je bila smještena i poštanska postaja, a nedaleko od mjesta bila je i izgrađena ciglana i peć za crijep.
Po popisu iz 1766.godine u Kneževim Vinogradima su nastanjeni stanovnici dviju narodnosti Mađari s pripadnicima kalvinske vjeroispovijesti i pravoslavci – Raci.
Prezimena koja se susreću u to vrijeme jesu:
- mađari
Banko, Bardy, Bereczka, Dobi, Ember, Erdös, Fejes, György, Hegedus, Horvath, Kacsy, Kantor, Kovacs, Markos, Meszar, Molnar, Moses, Ory, Palinkas, Palis, Palko, Rettfalusi, Suba, Szabo, Thott, Tihany, Varga;
- rašani
Antunov, Atyimov, Babics, Bekfalacz, Bessity, Bosnyak, Bosukcsanin, Bugarin, Csordas, Domasetov, Dragojlov, Gasparov, Decsanin, Golubkovich, Ivanovics, Janics, Katics, Kollar, Lazity, Legaich, Lozanovich, Luboevich, Meczanovich, Miatov, Miatovics, Mille, Milossev, Pauvacz, Peculich, Popovich, Poznanov, Radics, Radoszavlyev, Saracz, Szigetlia, Szrupan, Sztanich, Sztanity, Sztanivukovich, Sztanojlov, Sztanojlovich, Sztrainich, Vaszilovich, Vukovics, Zsombergscanin
- novi stanovnici
Csizmar, Kovach, Kovacs, Tö
- s pristojbom:
Abasia, Csoravy, Csordas, Csösz, Fister, Horvath, Kalmar, Lukacsih, Magister, Markanov, Nikolity, Pandurov, Plancsevich, Poroszlai, Radich, Szablyak, Tabajdi.
Po podacima iz 1824.stanovnici su mješavina Nijemaca, Mađara i Raca uz malo Šokaca.
Danas su Kneževi Vinogradi Općinsko središte s 1.715 stanovnika (po popisu iz 2001.godine) s 13 ulica (Glavnom, Svetozara Miletića, 8.marta, Šandora Petefija, Naselje hrvatskih branitelja, Hrvatske Republike, 1.maja, Olgina, Vinogradska, Moša Pijade, Mihajla Klajna, Antuna Plaveca i Ciglana).
Kao najveći gospodarski subjekt Baranje - Belje d.d. u najužem središtu mjesta ima pogon vinarije izgrađene još sredinom 18.stoljeća, dok je 1959.godine izgrađena sadašnja vinarija, Od značajnih gospodarskih subjekata potrebno je istaći pogon „Bor plastike“ u poduzetničkoj zoni.
Kneževi Vinogradi nadaleko su poznati po uređenom SRC „Bazeni“ koji je u dugogodišnjem zakupu osječke tvrtke „Gradnja“ d.o.o., ugostiteljskom objektu – restoranu „Baranjski ambijent“ kao i po športskim terenima NK „Borac“ .
U Kn.Vinogradima djeluje osnovna škola od 1-8 razreda s 263 djece, te ustanova predškolskog odgoja (Dječji vrtić „ZEKO“) s 32 djece.
Također, djeluje 10- tak raznih kulturnih, nevladinih i športskih udruga, od kojih su najznačajniji NK „Borac“, Udruga žena „Izvor“, Udruga umirovljenika, Udruga ljubitelja tamburice „Baranjski biseri“, te druge športske i kulturne udruge.
== Gospodarstvo ==
| |||