Wikipedija

Uloga obavještajne zajednice u nastanku Republike Hrvatske: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m poveznica
Redak 19:
Kako je područje RH, ali i šire regije, zahvaćeno ratom, bilo je i predmet interesa stranih obavještajnih službi. SZUP je tada aktivno radio na prikupljanju i dokumentiranju njihove obavještajne djelatnosti. U tom razdoblju, da bi prikupila što više potrebnih podataka za obranu RH, Služba intenzivno započinje obavještajne aktivnosti radi prikupljanja podataka o vojnim i mobilizacijskim planovima, naoružanju, opremi protivnika i njihovim komunikacijama.
 
Nakon potpisivanja [[Sarajevsko primirje|Sarajevskog primirja]] [[42. siječnja]] 1992. godine, stabiliziranja linija obrane i dolaskom [[UNPROFOR]]–a bilo je jasno da srbijanski agresor nije uspio u svojoj namjeri, razbiti hrvatsku obranu i državu. Služba je u to vrijeme postupno prelazila iz ratnih uvjeta i zadaća na mirnodopski rad, s time da je težište i dalje bilo usmjereno na obranu od agresije ali i pripreme za [[Dodatak:Popis hrvatskih operacija u Domovinskom ratu|oslobodilačke operacije]] hrvatskih Oružanih snaga 1994. i 1995. godine.
 
U međuvremenu u sklopu [[UNS|Ureda za nacionalnu sigurnost]] formirana je [[Hrvatska izvještajna služba]] (HIS) s funkcijom krovne analitičke službe, zadaćom obavještajnog rada na prikupljanju podataka izvan teritorija RH, kao i suradnje sa stranim partnerskim sigurnosno–obavještajnim službama.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Uloga_obavještajne_zajednice_u_nastanku_Republike_Hrvatske"