Úbeda: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 72:
Tijekom [[rekonkvista|rekonkviste]] [[Ferdinand III. Kastiljski]] ("Sveti") je 1233. godine grad oteo od muslimanskih vladara i jedno vrijeme su u njemu u suživotu živjeli i [[Muslimani]], [[Židovi]] i [[Kršćani]]. Tijekom toga razdoblja područje grada Úbeda se povećalo i uključivalo je područje od grada [[Torres de Acúna]] ([[Granada]]) do grada [[Santisteban del Puerto]], uključujući gradove kao što su [[Albánchez de Úbeda]], [[Huesa]], [[Canena]], [[Cabra del Santo Cristo]] i [[Quesada]] ([[Torreperogil]]). Sukobi lokalnih plemića u 14. i 15. stoljeću su otežavali njegov razvoj, no te sukobe su okončali kršćanski vladari Kastilje koji gradu daju određene privilegije, s obzirom da se nalazio na granici muslimanske Granade i kršćanskog kraljevstva [[Kastilja-La Mancha]]. Prije svega naselili su stanovništvo iz [[León]]a i [[Kastilja|Kastilje]], a osnovano je i upravno vijeće "Fuero de Cuenca" od srednjeg plemstva, koje se borilo za dvorsku službu.
 
Úbeda je počela prosperirati usponom lokalnih plemića poput Francisca de los Cobosa koji je postao državnim premijerom [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]. Tijekom 16. stoljeća [[Mudéjar]] stanovništvo je ostvarilo procvat poljoprivrede, te [[obrt]]a [[lončarstvo|lončarstva]] i ''esparto'' (snažna trava) [[pletarstvo|pletarstva]], što je dovelo do porasta broja stnovnika od preko 18.000. U gradu tada niču mnoge znamenitiznamenite građevine arhitekata kao što su: [[Diego de Siloé]], [[Berruguete]], i [[Andres de Vandelvira]].
 
Zlatno doba grada je završilo tijekom 18. stoljeća, nakon nekoliko prirodnih katastrofa. Grad se pokušao oporaviti, ali je obnovu spriječio Španjolski rat za neovisnost protiv [[Napoleon]]a početkom 19. stoljeća. Tek koncem istog stoljeća grad se počinje obnavljati zahvaljujući uvođenju novina u poljoprivredi i industrijskoj proizvodnji.