Oborovo: razlika između inačica

Oborovo se prvi puta spominje [[1231]]. godine. Ime naselja nastaje od posjednika Obora. Ponovno se spominje [[1350]]. kada se župa predaje remetskim [[Pavlini|Pavlinima]]. Kasnije je Oborovo posjed raznih feudalaca. Od sredine 19. stoljeća Oborovo je u sastavu dugoselskog kotara u kojemu ima status općine, a od ukidanja kotara [[1955.]] u općini Dugo Selo. Od [[1993]]. ulazi u sastav novoformirane općine Rugvica. Škola je osnovana u 19. stoljeću (danas nije u funkciji). U selu je [[1936.]] godine osnovana prva seoska veterinarska ambulanta u Hrvatskoj i ondašnjoj kraljevini [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. U Oborovu je rođen [[1867.]] godine akademik dr Stjepan Đurašin, sveučilišni profesor plodonosan u [[Filozofija|filozofiji]] i [[Biologija|biologiji]]. Na prilazima Oborovu tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[29. ožujka]] [[1944.]] odigrala se tzv. Oborovska bitka. Partizanske postrojbe bile su na brisanom prostoru opkoljene od strane vojske tzv. [[Nezavisna država Hrvatska|NDH]]. U toj bitci poginulo je oko 150 partizana. Zanimljivost u Oborovu je to što je sačuvan jedinstven govor (nažalost još samo kod starijih) u kojemu se glas "J" stavlja ispred ili iza riječi. Npr. Joborovo (Oborovo), jopćina (općina), ili lačaj (hlače), gaćaj (gaće). Ovaj govor je gotovo nestao i karakterističan je bio samo za Oborovo. U naselju djeluje Dobrovoljno vatrogasno društvo, Kulturno umjetničko društvo i nogometni klub. U naselju djeluje Caritasov centar za nezbrinutu djecu.