Dragutin Dimitrijević Apis: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 7:
Godine [[1911]]. Dimitrijević je sa svojim drugovima osnovao tajno udruženje Ujedinjenje ili smrt, poznato pod imenom Crna ruka. Za vrijeme same mobilizacije u rujnu [[1912]]. teško je obolio od trovanja krvi pa je vraćen u Beograd i zbog toga nije mogao sudjelovati u balkanskom ratu. Kao šef obavještajnog odjeljenja Ratnog ministarstva Dimitrijević je uspostavio kontakte sa istomišljenicima iz mnogih krajeva.
U [[Prvi svjetski rat|I. svjetskom ratu]] je rukovodio obavještajnom službom. Potom je bio načelnik štaba Užičke i Timočke vojske. Zatim, pomoćnik načelnika štaba III armije. Apis je u prosincu [[1916]]. uhićen na solunskom frontu kao član tajne organizacije ''Ujedinjenje ili smrt''. Optužnica ga je teretila za "prevratničko djelovanje" s političkim ciljem u samoj zemlji. Pored toga u tužbi se navodilo, da je prikrivao Rada Malobabića i Muhameda Mehmedbašića, koji su bili optuženi istom tužbom, i da su 29. kolovoza [[1916]]. izvršili atentat na prestolonasljednika regenta Aleksandra, kada se automobilom vozio iz Ostrova u svoj logor. Proces je vođen u [[Solun]]u pred vojnim sudom za časnike. Presudom od [[23. kolovoza]] [[1916]]. Dimitrijević je osuđen na smrt, a strijeljan je [[14. lipnja]] [[1917]]. u Solunskom polju zajedno s artiljerijskim majorom Ljubom Vukovićem i Radom Malobabićem. Zapravo, Apis je jednostavno smaknut po regentovom naređenju jer je to tražila [[Austro-Ugarska]] u svom ultimatumu i tajnim mirovnim pregovorima sa [[Antanta|Antantom]]<ref>[http://il.youtube.com/watch?v=hsDQE_hVFlk HRT]</ref>.
''„Pukovnik Dragutin Dimitrijević Apis bio je veliki patriot. Vladavinu Aleksandra Obrenovića smatrao je pogubnom po Srbiju. On je smislio i organizirao časnički puč, ali ubojstvo kraljevskog para nije bila njegova ideja. Bio je ranjen prilikom zauzimanja dvora i nije mogao spriječiti ubojstvo. Proučavajući njegov slučaj mnogi su uvidjeli (Archibald
Na obnovljenom sudskom procesu [[1953]]. u [[Beograd]]u je rehabilitiran.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
|