Razlika između inačica stranice »Zdenka Pexidr-Srića«

sitn.
(sitn.)
'''Zdenka Pexidr-Srića''', ([[Novi Vinodolski#Slavni_ljudi|Novi Vinodolski]], [[5. srpnja]] [[1886]]. - [[Zagreb]], [[30. srpnjasvibnja]] [[1972]].),<ref>'''<tt>xxxxxx</tt>'''. ''Ostović Pexidr-Srića, Zdenka,'' '''<tt>U:</tt>''' Domljan, Žarko (gl. ur.), ''Likovna enciklopedija Jugoslavije'', sv. 2., K – Ren, Jugoslavenski leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb, str. 517., ISBN 86-7053-001-5</ref> [[Hrvatska|hrvatska]] akademska slikarica poznata kao '''''"prva dama hrvatskoghrvatskoga crteža"'''''.
 
'''Zdenka Pexidr-Srića''', ([[Novi Vinodolski#Slavni_ljudi|Novi Vinodolski]], [[5. srpnja]] [[1886]]. - [[Zagreb]], [[30. srpnja]] [[1972]].), [[Hrvatska|hrvatska]] akademska slikarica poznata kao '''''"prva dama hrvatskog crteža"'''''.
 
== Životopis ==
Zdenka (Margareta Paulina) Pexidr-Srića rođena je 05rođena 5. srpnja 1886. godine u [[Novi Vinodolski#Slavni_ljudiSlavni ljudi|NovomNovome Vinodolskom]], kao kći veleučilišnoga profesora kemije [http://www.hrskolski-muzej.hr/hrv/soba.asp?s=25[Gustav Pexidr-Srića|Gustava PexidraPexidr-Sriće]] i majke Marije Srića(Mica pl. Fortuna). Rano djetinjstvo provodi u Križevcima, Osijeku i Novom. U Zagreb dolazi 1904. godine, kada otac dobiva mjesto ravnatelja ''Realne gimnazije''.
Formalno likovno obrazovanje započela je 1907. godine upisavši, te godine osnovanu, zagrebačku ''Višu školu za umjetnost i umjetnički obrt'' kod [[Menci Klement Crnčić|Mencija Klementa Crnčića]] i [[Bela Čikoš|Bele Čikoša]], a školovanje nastavlja na ''Akademiji likovne umjetnosti'' u M&uuml;nchenu (1908-1912).
Godine 1914. udaje se za njemačkog slikara Ericha Siegera, 1918. rađa kći Kseniju, a 1920. godine preudaje se za jugoslavenskog diplomata Pavla Ostovića.
I kasnijim opusom dominiraju vedute i pejzaži iz Primorja, uz portrete, slike i crteže djece, životinja i mrtve prirode, te zagrebačkih motiva.
 
Izlagati počinje 1911. godine na izložbi ''HrvatskogHrvatskoga društva umjetnosti'' u Zagrebu.
 
==== Hrvatski proljetni salon - intimna izložba: Iva Simonović - Zdenka Pexidr ====
Prvi se puta zagrebačkoj javnosti samostalno predstavlja s kiparicom Ivom Simonović, na ''II hrvatskom proljetnom salonu'', održanom od 11. do 24. lipnja 1916. u ''Zagrebačkom salonu'' (danas "Galerija Ulrich"), što govori o velikom ugledu koji je, tada tridesetogodišnja, slikarica imala među svojim kolegama, organizatorima izložbe. Autor plakata za izložbu i predgovora kataloga bio je [[Ljubo Babić]]. Tom je prigodom izložila 19 akvarela i 11 crteža koji su pobudili znatno zanimanje likovne kritike. Povodom te izložbe Kosta Strajnić održao je predavanje ''Umjetnost i žena'' koje je iste godine i tiskao, a u ''Savremeniku'' je, uz prikaz Vladimira Lunačeka, reproducirano pet akvarela.
 
SlijedećihSljedećih je godina Zdenka je nastavila intenzivno izlagati - samostalno u Osijeku 1917. i 1918. godine, na zajedničkim izložbama u Rijeci i Zagrebu, na izložbama V, VI, VII i IX hrvatskog proljetnog salona u Zagrebu, kao i na velikim reprezentativnim izložbama u inozemstvu: ''Exposition des artistes yougoslaves'' u Parizu 1919. i ''Izložbi jugoslavenskog kiparstva i slikarstva'' u Londonu 1930.
 
==== Inscenacija opere "Citara i bubanj" ====
 
==== Klub likovnih umjetnica ====
Važan dio ZdenkinogZdenkinoga umjetničkogumjetničkoga djelovanja vezan je uz ''Klub likovnih umjetnica'', osnovan 1927. godine u Zagrebu na inicijativu slikarica [[Nasta Rojc|Naste Rojc]] i [[Lina Crnčić Virant|Line Crnčić Virant]] kao prvo profesionalno udruženje žena - likovnih umjetnica u Hrvatskoj, čija je članica od same osnivačke skupštine. Na skupnim izložbama Kluba izlaže sve do posljednje, održane 1940. godine u Osijeku.
 
==== Omladinska radna akcija, pruga "Šamac-Sarajevo" ====
 
"U mapama Zdenke Pexider zaista živi poseban likovni svijet. Usuđujem se reći da se u tim mapama skriva baš sve ono što hrvatska likovna umjetnost od 1910. do 1930. godine najmanje posjeduje. To je, u prvom redu, neviđen smisao za direktno doživljavanje čovjeka i prirode: smisao za trenutnu bilješku i napokon nalaženje likovnog izraza u materijalima olovke, pera, akvarela i pastela.
<br>([[Matko Peić]], iz članka ''Za Zdenku Pexider'' u Vjesniku, 011. rujna 1970.)
 
"Od najranijih dana umjetničina školovanja vidljiv je interes za prikaze ulica i ljudi, pa se stoga ovi radovi ubrajaju među njezina najkvalitetnija djela. Još i Kosta Strajnić upozorava na ''"zanimljiv akvarel jedne zagrebačke ulice"'', ne dajući nam do znanja o kojoj se slici radi.
* Hrvatske slikarice plemkinje, [[Zbirka "Hrvatske slikarice rođene u 19. st."|iz zbirke dr. Josipa Kovačića]], Križevci, Ozalj, Sisak, Trakošćan, Čakovec, 2002.
* Hrvatske slikarice plemkinje, [[Zbirka "Hrvatske slikarice rođene u 19. st."|iz zbirke dr. Josipa Kovačića]], Zagreb, prosinac 2002 - siječanj 2003.
* Hrvatske slikarice plemkinje, [[Zbirka "Hrvatske slikarice rođene u 19. st."|iz zbirke dr. Josipa Kovačića]], Gornja stubicaStubica, veljača 2003.
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== BibliografijaLiteratura ==
* [[Ljubo Babić|BABIĆ, Ljubo]]: ''Izložba Simonović I. - Pexidr Z. (II hrvatski proljetni salon)'', (katalog), Zagreb, lipanj, 1916.
* [[Ljubo Babić|BABIĆ, Ljubo]]: ''Žena u likovnoj umjetnosti II'', Obzor, br. 284, Zagreb, 1928, str. 2