Šestosiječanjska diktatura: razlika između inačica

Osnovan je posebni '''[[Sud za zaštitu države''']], koji prijekim postupkom sudi političkim protivnicima. Osobito se progone ilegalne radikalne grupe i organizacije kao što su hrvatski i makedonski nacionalisti, albanski i crnogorski separatisti, te komunisti (protiv kojih je već [[1920]]. bila donesena [[Obznana]]). Pojačan je policijski teror: premlaćivanja, mučenja, ubojstva. Na ulici je u Zagrebu ubijen hrvatski nacionalist prof. dr. [[Milan Šufflay]], što je dovelo do međunarodne peticije koju su potpisali i [[Albert Einstein]] i [[Heinrich Mann]]. (Različite metode političkog terora bile su međutim karakteristika [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine SHS]] od njenog osnutka.)

Oko 400 članova [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] i [[SKOJ]]-a ubijeno je [[1929]].-[[1932]]. Ovako velikim žrtvama pridonijela je direktiva vodstva KPJ za pripremu oružanog ustanka, potaknuta procjenom Šestog kongresa [[Kominterne]] o približavanju opće krize [[kapitalizam|kapitalizma]]. Nerealan je bio i [[ustaše|ustaški]] pokušaj da se podigne [[Velebitski ustanak]] [[1932]]., koji je međutim postigao snažan promidžbeni učinak. (Kasnije, po uspostavi [[NDH]], prvi [[Ante Pavelić|Pavelićev]] zakonski akt bila ''[[Zakonska odredba za obranu naroda i države'']], kojom su uspostavljeni prijeki sudovi. Komunisti su po dolasku na vlast [[1945]]. sudovali na jednak način.)