Franjo Rački: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 12:
Kao kulturni djelatnik, Rački je pokrenuo list ''Književnik'' (izlazio od [[1864]]. do [[1866]].) s ciljem da obradi "jezikoslovlje, povjest i prirodne nauke s obzirom na hrvatske zemlje".<ref>Antoljak, Stjepan, ''Hrvatska historiografija'', Zagreb 2004, str. 462.</ref> Zalužan je za pokretanje utjecajnih kulturno-politička glasila "[[Obzor (novine)|Obzor]]" i "[[Vienac]]". Izabran je za predsjednika [[HAZU|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]]. Tijekom akademskog djelovanja, pokrenuo je Akademijine časopise ''Rad'' i ''Starine''. Pred kraj života nastojao je pokrenuti prikupljanje građe za ''[[Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae]]'', no ideju nije uspio realizirati već je taj zadatak na sebe preuzeo [[Tadija Smičiklas]]. U svakom slučaju, Rački je odredio djelovanje Akademije u više desetljeća, poglavito na društvenom i humanističkom planu.
Kao povjesničar, Rački je objavio niz važnih knjiga i radova, npr. ''Bogomili i patareni'', ''Povjesnik Ivan Lučić'', ''Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stoljeća'', ''Stari grb bosanski'', ''Povelje bosanskog kralja Tvrtka''. Ipak, njegovo najvažnije djelo je ''[[Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia]]'', zbirka izvora za ranosrednjovjekovnu hrvatsku povijest. Iako ga se može smatrati priklonjenom istraživanju "genetičke historije" čije glavno načelo je uočiti kako i zašto je do nečega došlo, Rački je smatrao da povijest ne smije biti samo kronika ratova i političkih događaja. Stoga je ustvrdio da se povjesničar mora okrenuti kulturnim i drugim životnim oblicima.<ref>Gross, Mirjana, ''Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja'', Zagreb 1996, str. 176.</ref> Neki doprinosi koje je Rački dao istraživanju hrvatske povijesti tek su nedavno prepoznati od strane suvremenih povjesničara i adekvatno valorizirani, npr. uloga kneza [[Mutimira]] u događajima u [[Panonija|Panoniji]] 873. godine, datacija pogibije zadnjega hrvatskog kralja [[Petar Svačić|Petra]], identifikacija napadača na [[Rab]] prema prvom čudu sv. Krištofora i datacija pohoda [[Venecija|mletačkog]] dužda Dominika Contarena.<ref>Lujo Margetić, "Utjecaj Račkoga na hrvatsku historiografiju", ''Problemi sjevernog Jadrana'' 9 (2008), str. 27-40.</ref>
=== Političar ===
| |||