Inačica od 3. ožujka 2009. u 16:20 uredi Mario Žamić (razgovor \| doprinosi) 11.741 edit m Uklonjena promjena suradnika 81.94.1.27, vraćeno na zadnju inačicu suradnika VolkovBot ← Starija izmjena		Inačica od 28. listopada 2010. u 00:44 uredi ukloni ovu izmjenu Codexdiplomaticus (razgovor \| doprinosi) 140 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: Prvi '''e-časopisi''' pojavili su se još sedamdesetih godina XX[[20. stoljeće\|20. stoljeća]], ali zbog nedostupnosti većem broju korisnika nisu doživjeli širu primjenu. U posljednjih desetak godina sve veći broj časopisa prelazi iz papirnatog u elektronički format. Redak 11: Većina časopisa je zapisana i objavljena u [[HTML]] (Hyper Text Markup Language, tj. jezik za označavanja hiper teksta koji se upotrebljava za izradu WEB sadržaja) i/ili [[PDF]] (Portable Document Format) formatu, ali neki od njih dostupni su u samo jednom od ta dva formata. E-časopisi čitaju se pomoću pretraživača (eng. ''[[~~browsera~~browser]]'') koji su istovremeno i ~~Internet~~internetski pretraživači ([[Netscape]], [[Internet Explorer]], [[Opera]], [[Mozilla Firefox]] i ostali), a za časopise koji se nalaze u PDF fomatu potreban je još i [[Adobe Acrobat Reader]] ili neki drugi čitač. Oni sa svojim brojnim ugrađenim opcijama i alatima predstavljaju dopunsku pomoć u pregledavanju i manipulaciji e-časopisima. == Oblici e-časopisa == ''E-časopisi najčešće se pojavljuju u dva oblika, kao:'' * elektroničke inačice postojećih tiskanih časopisa – najrašireniji oblik e-časopisa. Od 1997. godine sve veći broj izdavača objavljuje i nudi na tržištu elektronska izdanja svojih tiskanih izdanja. E-časopisi mogu biti istovjetni po sadržaju svojim tiskanim verzijama ili mogu sadržavati neki dodatni (online-only) materijal. * isključivo elektroničke publikacije-časopisi „rođeni“ u elektronskom obliku još uvijek su nedovoljno zastupljeni u odnosu na druge oblike e-časopisa. Postoji samo nekoliko stotina naslova, a broj relevantnih naslova među njima je mnogo manji.~~(Simić M. Et al; 2006)~~ == Pristup elektroničkim časopisima == Najveći broj komercijalnih stranica zasnivaju se na pretplati ili dozvoljavaju plaćanje za svaki članak koji se pregledava (eng. ''pay per view''). Mnoga sveučilišta pretplaćena su na elektroničke časopise kako bi svom osoblju i studentima omogućila pristup, a moguće su i individualne pretplate. U novije vrijeme postoji rastući broj časopisa koji dozvoljavaju otvoren pristup, bez pretplate. '''''Načini pristupanja e-časopisima''''' * preko www-stranica samih časopisa ili izdavača; * preko baza elektroničkih časopisa koje održavaju izdavači (npr. [http://www.sciencedirect.com/science/journals/ ScienceDirect], [http://springerlink.metapress.com/home/main.mpx Springer ~~LINK~~], [http://www3.interscience.wiley.com/cgi-bin/home Wiley Interscience]...) * preko baza koje održavaju knjižnice (npr. [http://ejol.irb.hr/ EJOL]) * preko [http://knjiznice.ffzg.hr/webpac/ WebPAC-a] (javno dostupnih web kataloga) pojedinih knjižnica (npr.[http://www.nsk.hr NSK]) Redak 32: '''''Ukoliko je pristup cjelovitim tekstovima elektroničkih časopisa ograničen, to može biti regulirano na dva načina:''''' * Pomoću korisničkog imena (eng. ''login'') i zaporke (~~passworda~~eng. ''password'') - svakoj instituciji s pravom pristupa dodijeljuju se korisničko ime i zaporka, koje korisnici moraju upisati prije pristupanja e-časopisima. * Pomoću [[IP adresa]] - računalo-poslužitelj na kojem se nalaze e-časopisi prepoznaje IP adrese računala koja se nalaze unutar institucije koja ima pravo pristupa. == '''Prednosti i nedostaci''' ==

Elektronički časopis: razlika između inačica