'''Republika Češka''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Česká republika'') ili samo '''Češka''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Česko'') je [[država]] u [[Srednja Europa|Srednjoj Europi]] koja graniči s [[Poljska|Poljskom]] na [[sjeveroistok]]u, [[Slovačka|Slovačkom]] na [[jugoistok]]u, [[Austrija|Austrijom]] na [[jug]]u i [[Njemačka|Njemačkom]] na [[zapad]]u i [[sjeverozapad]]u. Glavni grad Češke je [[Prag]]. Današnja Češka sastoji se od dvije povijesne regije, [[Češka (povijesna pokrajina)|Češke]] i [[Moravska|Moravske]], te dijela treće povijesne regije, [[Šleska|Šleske]].
<small>Češko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je [[1993.]] da se u svim međunarodnim situacijama osim službenih dokumenata kao engleski naziv države treba koristiti '''Czechia''' [http://www.p.lodz.pl/I35/personal/jw37/EUROPE/cesko2.htm], [http://www.p.lodz.pl/I35/personal/jw37/EUROPE/cesko1.htm], ali u svijetu se i dalje koristi naziv "Czech Republic".</small>
== Povijest ==
{{glavni|Povijest Češke}}
Češka se pojavila krajem [[9. stoljeće|9. stoljeća]], kad se ujedinila pod dinastijom [[Přemyslovci]].
Češko (Bohemsko) kraljevstvo (Bohemija) bilo je važna lokalna sila, ali njegova je moć opala zbog razaranja tijekom vjerskih sukoba kao što su bili [[Husitski ratovi]] u [[15. stoljeće|15. stoljeću]] i [[Tridesetogodišnji rat]] u [[17. stoljeće|17. stoljeću]].
Kasnije je Češka potpala pod kuću [[Habsburg]] i postala dio [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]].
Austro-Ugarska je propala u [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]], a [[Česi]] i susjedni [[Slovaci]] ujedinili su se [[1918.]] godine u neovisnu [[Republika|republiku]] [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]]. Ta je nova država imala znatnu [[Nijemci|njemačku]] manjinu u [[Sudeti]]ma, pa se Čehoslovačka raspala kada je [[Njemačka]] pripojila Sudete [[1938.]] godine i kada je Slovačka postala neovisna zemlja.
Ostatak Češke (Protektorat Bohemija i Moravska) su okupirali Nijemci [[1939.]] godine.
Okupaciji je pridonio domaći kvisling [[Emil Hacha]].
Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] opet je stvorena Čehoslovačka, koja je bila pod vlašću [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] od [[1948.]] godine, pa nadalje.
Kad su češki politički vođe pokušali liberalizirati vlast tijekom "[[Praško proljeće|Praškog proljeća]]", vojska [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]] okupirala je zemlju [[1968.]] godine.
Čehoslovačka je stekla slobodu od Sovjetskog Saveza [[1989.]] godine u mirnoj "[[Baršunasta revolucija|Baršunastoj revoluciji]]". Zatim se [[1. siječnja]] [[1993]]. mirno podijelila na dvije neovisne republike, današnju Češku i [[Slovačka|Slovačku]].
Češka je [[1999.]] godine postala članica saveza [[NATO]], a članica [[Europska Unija|Europske unije]] postala je [[1. svibnja]] [[2004.]] godine.
== Politika ==
{{glavni|Politika Češke}}
Prema [[ustav]]u, Češka je [[parlamentarna demokracija]], a [[šef države]] je [[Predsjednici Češke|predsjednik]], kojeg neizravno bira parlament svakih pet godina.
Predsjednik ima određene ovlasti, kao što je pravo da predlaže suce Ustavnog suda, raspušta parlament u određenim uvjetima, te ulaže veto na zakone.
Osim toga, predsjednik imenuje [[Predsjednik vlade Češke|predsjednika vlade]], koji usmjerava najveći dio domaće i vanjske politike, a predsjednik imenuje i druge članove [[kabinet]]a na prijedlog predsjednika vlade.
Češka ima dvodomni [[parlament]] sa Zastupničkim domom (''Poslanecká sněmovna'') i Senatom (''Senát''). Prvi dom ima 200 zastupnika, koji se biraju svake četiri godine proporcionalnim biranjem. Drugi dom ima 81 člana, koji imaju mandad šest godina, a jedna trećina se bira svake dvije godine na temelju većinskog glasovanja u dva kruga.
Najviši državni prizivni sud je Vrhovni sud. Predsjednik imenuje Ustavni sud, koji sudi o pitanjima ustava. Suci Ustavnog suda imaju mandate od deset godina.
== Pokrajine ==
{{glavni|Češke samoupravne pokrajine}}
Češka ima 13 pokrajina (''kraje'', jednina ''kraj'') i jedan glavni grad (''hlavní město''), ovdje označen zvjezdicom (*):
Češki (bohemski) reljef je vrlo raznolik. Na zapadu je velika nizina kroz koju teku rijeke [[Laba]] i [[Vltava]], te koja je okružena niskim planinama [[Krkonoše]] (u [[Sudeti]]), na kojima je i najviši vrh države, [[Snezka]] (1,602 m).
[[Moravska]], istočni dio zemlje, više je brdovita i kao glavnu rijeku ima [[Morava (Češka)|Moravu]] ali u njoj izvire i [[Odra]].
Rijeke iz Češke teku u tri različita mora: [[Sjeverno more]], [[Baltičko more]] i [[Crno more]].
[[Klima]] je umjerena, [[Ljeto|ljeta]] su topla, a [[Zima|zime]] hladne, oblačne i vlažne. Osjećaju se i morski i kontinentalni utjecaji.
== Gospodarstvo ==
{{glavni|Gospodarstvo Češke}}
Iako najstabilnija i najbogatija među bivšim zemljama Istočnog bloka, Češka se od sredine 1999. oporavlja od recesije.
Gospodarstvo je živnulo u razdoblju od [[2000.]] do [[2001.]] godine zbog izvoza u [[Europska Unija|Europsku uniju]], pogotovo u [[Njemačka|Njemačku]], te zbog investicija iz inozemstva, dok je domaća potražnja sve jača.
U budućnosti bi moglo doći do problema zbog neugodno visokih poreznih deficita.
Radi se na dovršenju [[privatizacija|privatizacije]] [[bankarstvo|bankarstva]], [[telekomunikacije|telekomunikacija]] i [[energetika|energetike]], što će povećati strane investicije, dok će preustroj velikih kompanija i banaka, te modernije financije, trebali povećati proizvodnju.
== Promet ==
{{glavni|Promet Češke}}
== Stanovništvo ==
{{glavni|Stanovništvo Češke}}
Većina stanovnika Češke (90,4%) su [[Česi]], koji govore [[češki]] jezik, jedan od [[slavenski jezici|slavenskih jezika]].
Ostale etničke skupine su [[Moravci]] (3,7%), [[Slovaci]] (2%), [[Nijemci]], [[Romi]], [[Mađari]], [[Ukrajinci]] i [[Poljaci]].
Granica između Češke i Slovačke otvorena je za građane bivše države Čehoslovačke.
Glavne religije kao postoci ukupnog stanovništva: [[katoličanstvo]] (27%), [[protestantizam]] (1%), češki [[husiti]] (1%), kao i mala [[Židovi|židovska]] zajednica. Najviše stanovnika izjašnjava se kao [[ateizam|ateisti]] (59%), a ostali se nisu izjasnili.
<TR><TD>[[1. siječnja]]</TD><TD>Dan obnove neovisnosti Češke; [[Nova godina]]</TD><TD>''Den obnovy samostatného českého státu; Nový rok''</TD><TD>Češka je stekla neovisnost [[1993]]. godine, nakon raspada [[Češko-Slovačka|Češko-Slovačke]].</TD></TR>
<TR><TD>''klizni datum''</TD><TD>[[Uskrs]]ni ponedjeljak</TD><TD>''Velikonoční pondělí''</TD><TD>Dan nakon [[Uskrs]]a.</TD></TR>
<TR><TD>[[8. svibnja]]</TD><TD>Dan oslobođenja</TD><TD>''Den osvobození''</TD><TD>Od [[1945]]., kad je završio [[Drugi svjetski rat]]</TD></TR>
<TR><TD>[[5. srpnja]]</TD><TD>Dan Ćirila i Metoda</TD><TD>''Den slovanských věrozvěstů Cyrila a Metoděje''</TD><TD>Godine [[863]]. sveci [[Ćiril i Metod]] došli su u [[Velika Moravska|Veliku Moravsku]] da šire kršćanstvo.</TD></TR>
<TR><TD>[[6. srpnja]]</TD><TD>Dan Jana Husa</TD><TD>''Den upálení mistra Jana Husa''</TD><TD>Vjerski reformator [[Jan Hus]] spaljen je [[1415]].</TD></TR>
<TR><TD>[[28. rujna]]</TD><TD>Dan sv. Vjenceslava (Dan češke državnosti)</TD><TD>''Den české státnosti''</TD><TD>Godine 935. sveti [[Sveti Vjenceslav|Vjenceslav]], [[svetac zaštitnik]] Češke, pao je od bratove ruke.</TD></TR>
<TR><TD>[[28. listopada]]</TD><TD>Dan neovisne Čehoslovačke</TD><TD>''Den vzniku samostatného československého státu''</TD><TD>Čehoslovačka je stvorena [[1918]].</TD></TR>
<TR><TD>[[17. studenog]]</TD><TD>Dan borbe za slobodu i demokraciju</TD><TD>''Den boje za svobodu a demokracii''</TD><TD>U spomen na studentske demonstracije protiv [[nacizam|nacističke]] okupacije [[1939]]. i demonstracije [[1989]]. koje su pokrenule [[Baršunasta revolucija|Bašunastu revoluciju]].</TD></TR>
