Wikipedija

Orijentacija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Bracodbk (razgovor | doprinosi)
17.668 edits
m Uklonjena promjena suradnika Pseudoznanstvenik, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Bonč
Redak 1:
{{dz}}
'''Orijentacija''' je određivanje mjesta svoje stajališne točke (stojne točke) gdje se promatrač nalazisnalaženje u [[prostor]]u - određivanje mjesta na površini [[Zemlja|Zemlje]] u(stajne odnosutočke) na zemljopisnekojoj stranese svijeta,promatrač zemljišne objekte, itd.nalazi.
 
===Vrste orijentacija===
 
*Zemljopisna. Podrazumijeva određivanje i pokazivanje glavnih strana svijeta.
 
*Topografska. Podrazumijeva određivanje svoje stojne točke u odnosu na okolne topografske objekte.
 
*Taktička (vojna). Izvodi se nakon zemljopisne i topografske, a svodi se na određivanje stojne točke u odnosu na svoje i neprijateljske postrojbe.
 
==Porijeklo riječi==
Line 15 ⟶ 7:
 
[[Immanuel Kant]] svojim djelom "Što znači: orijentiranje u razmišljanju?" (''Was heißt: sich im Denken orientieren?'') doprinijeo je proširenju značenja riječi, tako da se pojam orijentacija danas ne koristi više samo u geografskom smislu, već i u smislu određivanja mjesta i pravaca u različitim područjima ljudske djelatnosti.
 
 
==Geografska orijentacija==
 
Geografska orijentacija predstavlja određivanje sjevera, odnosno utvrđivanje glavnih strana svijeta. To se može raditi pomoću instrumenata ([[kompas]]), nebeskih tijela i pojava i oznaka na zemljištu.
 
 
'''Stajalište (stojna točka)''' je mjesto u prirodi ili na [[zemljovid]]u iz koje vršimo sve daljnje radnje orijentacije.
 
Određivanje stajališne (stojne) točke se može odrediti na dva načina:
*Procjenom od oka.
*Presijecanjem više kontra azimuta (takozvanim „presjecanjem unazad“).
 
[[Azimut]] je kut koji zatvara pravac [[sjever]]a sa pravcem našeg kretanja, a može biti izmjeren u tisućitima i stupnjevima.
 
'''Kontra azimut''' je azimut koji dobijemo kada od dobivenog Az-a na kompasu oduzmemo ili dodamo 32-00. Ako nam je vrijednost dobivenog Az prelazi 32-00 tada oduzimamo 32-00, a ako nam je vrijednost ispod 32-00, tada dodajemo 32-00. Bitno ga je uvijek povezati sa pravcem kretanja. Ako bi primjerice do nekoga cilja trebao ići Az 10-00, da bi se vratio istim putem natrag, trebam ići kontra Az 42-00.
 
 
===Orijentacija pomoću kompasa===
Line 67 ⟶ 45:
[[Datoteka:Einnorden.jpg|mini|desno|200px|[[Kompas]] na [[topografska karta|topografskoj karti]]]]
Topografska orijentacija se sastoji u određivanju stajne točke promatranjem i uočavanjem karakterističnih objekata na zemljištu i upoznavanju topografskih elemenata. Zatim se vrši usporedba s elementima na [[topografska karta|topografskoj karti]].
 
 
===Određivanja pravca kretanja po zemljovidu===
 
Pravac kretanja po zemljovidu možemo odrediti na dva načina i to mjerenjem pravokutnog i [[magnet]]nog azimuta kretanja. Ta radnja se upotrebljava onda kada između i nas i točke cilja nema vizualne preglednosti, pa se možemo direktno na cilj skinuti [[azimut]].
 
*Određivanje magnetnog Az-a kretanja:
#Zemljovid okrenuti prema sjeveru,
#Na [[zemljovid]]u se odredi stajališna točka.
#Na zemljovidu se odredi točka cilja.
#[[Kompas]] se postavi u stajališnu točku i okrene se na točku cilja.
#Kompas se postavi na 0-00.
#Vrši se zaokretanje središnjeg dijela dok nam se ne pokaže pravac sjevera.
#Očitamo dobivenu vrijednost.
#Ako imamo više pravaca kretanja onda postupak ponavljamo.
 
*Određivanja pravokutnog Az-a kretanja:<br />
(Ovaj se način koristi za rad u zatvorenim prostorijama jer ne dolazi do ometanja magnetne igle. Brži je i praktičniji od magnetnog skidanja Az-a.)<br />
#Zemljovid ne mora biti okrenut prema sjeveru.
#Odredimo na zemljovidu stajališnu točku.
#Odredimo na zemljovidu točku cilja.
#Postavimo kompas od stajališne točke do točke cilja.
#Tada započinjemo sa zakretanjem središnjeg dijela kompasa ne obraćajući pažnju na magnetnu iglu nego pažnju usmjerujemo na crnu crtu u središnjem dijelu kompasa koja se mora dovesti u paralelan položaj sa osi Y, tako da trokutić koji na busoli označava pravac sjevera bude okrunjen prema vrhu zemljovida.
#Očitamo dobivenu vrijednost.
#Ako imamo više pravaca, tada radnju ponovimo na istom mjestu.
 
 
Pretvaranje tisućitih u stupnjeve za skalu 64-00.<br />
360:6400=0,05625<br />
Kada se 32-00 pretvara u stupnjeve: 3200 x 0,05625=180°<br />
 
 
Pretvaranje stupnjeva u tisućite za skalu 64-00<br />
6400:360=17,7778<br />
Kada se 45° pretvara u tisućite: 45x17,7778 = 8-00
 
 
====„[[Sjever|Usjeveravanje]]“ zemljovida====
 
Ovo je radnja osnovna za svaku radnju koja slijedi na zemljovidu.<br />
Najsigurnije je usjeveriti zemljovid pomoću busole M-53 (kompasa).<br />
#Otvorimo zemljovid i postavimo ga na ravno podalje od bilo kakvih metalnih dijelova zbog toga jer bi mogli ometati magnetnu iglu prilikom rada,
#Postavimo kompas u donji desni kut zemljovida tako da nam poklopac od kompasa gleda u gornji dio zemljovida, koji je uvijek sjeverac.
#Lagano počinjemo zaokretati zemljovid sa kompasom dok nam magnetna igla ne pokaže pravac sjevera.
#Ova je radnja osnovna
 
==Taktička orijentacija==
Taktička orijentacija se izvodi nakon geografske i topografske orijentacije u sklopu [[izviđanje|zapovjednog izviđanja]]. Obuhvaća upoznavanje s borbenom situacijom i utvrđivanje rasporeda svojih i snaga neprijatelja. Služi za procjenu situacije.<ref name="leksikon">''Vojni leksikon'', str. 607, Vojnoizdavački zavod Beograd, 1981.</ref>
 
==Određivanje daljine do cilja==
 
Određivati daljinu do cilja je specifična radnja koja se može izvoditi sa priručnim i formacijskim sredstvima. Daljina se određuje na razne načine, jedni od tih su:
*Prenošenjem poznate osnovice radimo tako da neku poznatu daljinu, npr. nogometno igralište, razmak između dalekovodnih stupova, razmak između telefonskih stupova itd.. Daljinu određujemo tako da tu poznatu osnovicu smještamo onoliko puta koliko može stati između nas i cilja.
*Procjenom od oka zavisi od sposobnosti pojedinca ali se mora voditi računa o prostoru koji promatramo i dobu dana.
*Parnim korakom. Jedna je od najsigurnijih metoda da brojimo svaki drugi korak i tada dobivenu vrijednost pomnožimo sa izračunatom vrijednošću parnog koraka.<br />
Formula za izračunavanje parnog koraka glasi:
 
Dpk=Vcm/4 + 37
 
Dpk=duljina parnog koraka<br />
Vcm=visina u cm<br />
4 i 37=konstante
 
*Mjerenje daljine pomoću ručnog dalekovoda je daleko najsigurnija metoda, a svodi se na to da moramo znati samo visinu predmeta do kojeg vršimo procjenu daljine.
Formula glasi:
 
D=V(š) x 1000 / tisućiti broj
 
1000=konstanta<br />
V(š)=poznata osnovica
 
*Daljinu možemo odrediti i pomoću zvuka, kad se zna da je brzina zvuka pri 21°C u prosjeku 330m/s, to pomnožimo sa brojem sekundi koji smo izbrojili.
Primjer: Znamo da je brzina svjetlosti brža od brzina zvuka, znači da prvo vidimo bljesak eksplozije, a tek kasnije do nas dolazi zvuk. Jednostavno kada vidimo boljesak, brojimo sekunde dok detonacija ne dođe do nas, dobivenu vrijednost pomnožimo sa brzinom zvuka. Potpuno isto je od bljeska munje do zvuka grmljavine.
 
D=b/s x 330
 
b/s=broj sekundi<br />
330=konstanta.
 
'''Tisućiti kut''' se na konačnici u dalekovidu označavaju sa crticama većim i manjim, veća crtica označava 10, a manja 5 tisućitih. Tisućite možemo odrediti i pomoću priručnih sredstava kao što su kutija šibica ili cigareta, olovaka, djelova opreme i naoružanja, te pomoću prstiju, ali postoji bitni faktor, a to je udaljenost na kojem držimo predmet sa kojim mjerimo od oka.
 
 
===Određivanje pravokutne koordinate neke točke===
 
Na zemljovidu su ucrtane crne crte koje sačinjavaju pravokutnu koordinatnu mrežu, one nam služe da bi što preciznije odredili položaj neke točke. Potrebno je poznavati na kojem se mjerilu zemljovida radi.
 
Vodoravne crne crte su os X,<br />
Okomite crne crte su os Y.
 
#Prvo moramo odrediti vrijednost glavnih koordinata X i Y.
#Zatim uz pomoć milimetarske skale odredi se točno koliko se ta točka nalazi od osnovnih koordinata X i Y.
#Dobivene milimetre pomnožimo sa mjerilom zemljovida, to na zemljovidu 1:25 000 pomnožimo sa 25.
#Ako dobivene koordinate želimo nacrtati na zemljovidu tada jednostavnu zadnju vrijednost iz zareza podijelimo sa mjerilom zemljovida i dobit ćemo milimetre za koliko je ta naša željena točka udaljena od osnovnih koordinata X i Y.
 
Primjer: X=30,000, 20x25=500, X=30,500. Y=25, 000, 19x25=475, y=25,475.
 
 
==Športska orijentacija==
Line 171 ⟶ 56:
 
==Izvori==
#Lovački vijesnik broj 10-20,
#Tehnička i Hrvatska opća enciklopedija (u većini)
 
{{izvori}}
 
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Orijentacija"