Razlika između inačica stranice »Antarktika«

Obrisano 79 bajtova ,  prije 10 godina
m
robot Uklanja: cu:Антарктїка Mijenja: ba:Антарктида; kozmetičke promjene
m (robot Uklanja: cu:Антарктїка Mijenja: ba:Антарктида; kozmetičke promjene)
[[Datoteka:Antarctica 6400px from Blue Marble.jpg|mini|desno|Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka]]
 
'''Antarktika''' (od grčkog ''ΑνταρκτικωςΑνταρκτικως'', suprotno od ''arktik'') je [[kontinent]] koji okružuje [[južni pol]] [[Zemlja|Zemlje]]. Jedini je [[čovjek|ljudima]] nenaseljeni kontinent na [[Zemlja|Zemlji]].
 
== Klima ==
Antarktika je [[kontinent]] [[klima]]tskih ekstrema. Od svih dijelova zemlje on je
 
* '''najhladniji''': Prosječna godišnja temperatura u unutrašnjosti kopna je -55 °C. Prosječna mjesečna temperatura kreće se ovisno o dužini dana. U vrijeme [[polarna noć|polarne noći]] arktičke zime, [[sunce|sunce]] se uopće ne pojavljuje, dok za vrijeme arktičkog ljeta sija 24 sata dnevno. Tako je u unutrašnjosti prosječna lipanjska (zima na [[južna polutka|južnoj polutki]]) između -40 i -68 [[Celzijev stupanj|Celzijevih stupnjeva]], a uz obalu oko -18 °C. ([[21. srpnja]] [[1983]]. u ruskoj postaji Vastok izmjereno je -89,2 °C, što je najniža temperatura ikada izmjerena u slobodnoj prirodi na [[zemlja|Zemlji]]). Tijekom ljeta, u najtoplijem mjesecu siječnju, temperatura uz obalu penje se na koji stupanj iznad nule. Zbog ovakvih temperatura postoji samo par antarktičkih jezera i samo jedna, a i to povremena, rijeka, Onyx river.
* '''s najmanje [[oborine|oborina]]''': Ovdje su u pravilu oborine u obliku [[snijeg]]a. U središnjim dijelovima prosječna godišnja količina je nešto iznad 40 l/m². Ako se primijeni kao kriterij godišnja količina oborina, tada se Antarktika treba smatrati [[pustinja|pustinjom]] (i to najvećom na Zemlji). Na obalama je količina oborina veća, i iznosi prosječno 500-600 l/m². Oborine su i ovdje najčešće snijeg, no ponekad padne i [[kiša]].
* '''naj[[vjetar|vjetrovitiji]]''': Nad kontinentom je visok atmosferski tlak (semipermanentna [[anticiklona]]), pa prema obalama neprekidno pušu snažni vjetrovi. Tako je u lipnju [[1972]]. kod postaje Dumont-d'Urville izmjerena brzina vjetra od 327 km/h (91 m/s). Ti vjetrovi imaju velik utjecaj na okolna mora.
Kada se pribroje ledene police (ledeni šelfovi), ovaj [[kontinent]] ima oko 14 milijuna km² što ga čini petim po veličini na [[zemlja|Zemlji]]. Stvarna veličina Antarktike nije točno poznata, jer se ispod ledenih polica nalazi i voda. S izuzetkom vrha Antarktičkog poluotoka i malenih dijelova na istočnoj strani kontinenta, cijeli se nalazi unutar [[južna polarnica|južne polarnice]].
 
Antarktika je zaljevima [[Rossovo more|Rossovog]] i [[Weddellovo more|Weddellovog mora]] a između njih Transatlantičkim gorjem podijeljena na puno veći istočni (oko 3/4 površine) i zapadni dio (oko 1/4).
 
Istočni dio je valoviti ravnjak pod ledenim pokrovom, građen od [[gnajs]]a, [[granit]]a i [[škriljevac|škriljevca]], prekriven mjestimično [[pješčenjak|pješčenjacima]] i [[erupcija|eruptivima]]. U ovom dijelu kontinenta, postoji samo jedan ugasli vulkan, Gaussberg. U ovom dijelu Antarktike je i najdublja točka na kontinentu, 2.555 metara ispod razine mora, u [[Bentleyev jarak|Bentleyevom jarku]].
== Biljni i životinjski svijet ==
[[Datoteka:Koenigspinguine.jpg|mini|150px|desno|Pingvini, pravi prastanovnici Antarktike]]
Antarktika je okružena ogromnim područjima po kojima pliva [[morski led]], led od smrznute morske vode (zbog slanosti, more se smrzava na -1,8 °C) i gdje se razvio jedan od najbogatijih [[ekološki sistem|ekoloških sistema]] na svijetu. Mora vrve divovskim [[jato|jatima]] [[kril]]a i drugih malenih rakova. To je temelj prehrambenog lanca za mnoge [[životinje]]: [[ribe]], [[kitovi|kitove]], [[perajari|perajare]], [[pingvinke|pingvine]] i brojne vrste [[morske ptice|morskih ptica]].
 
Ovdje živi i veliki broj raznih vrsta [[perajari|tuljana]], među najbrojnije spadaju [[Weddelov tuljan|Weddelovi tuljani]], [[tuljan rakojed|tuljani rakojedi]] i [[morski leopard|morski leopardi]]i. Njima se tijekom ljeta pridružuje još oko 100 milijuna [[selica|ptica selica]] koje se gnijezde na okolnim otocima ili na dijelovima kontinenta koji nisu pokriveni ledom. Procijenjeno je, da samo kitovi [[Antarktički ocean|Južnog mora]] pojedu oko 55 milijuna tona [[glavonošci|glavonožaca]] što od prilike odgovara količini od tri četvrtine ukupnog ulova riba svih ribarskih flota na Svijetu.
 
Suprotno ovom vrlo bogatom i raznovrsnom životu u oceanu i uz rubove ledenih polica, život na kopnu, s izuzetkom tzv. [[Antarktička oaza|antarktičkih oaza]], gotovo da ne postoji. Na otocima pretežu [[močvara|močvare]] i [[tresetište|tresetišta]] (cret) s jastučastim biljem, [[lišajevi]]ma i [[mahovine|mahovinama]]. Na kopnu kontinenta, uz navedeno, raste samo jedna [[cvjetnice|cvjetnica]], trava ''[[Aira antarctica]]'', a i ona samo do 62° južne [[geografska širina|geografske širine]]. U međuvremenu je utvrđeno postojanje više vrsta lišajeva i mahovina, neke mikroskopske [[gljive]] i razne vrste [[bakterije|bakterija]].
 
== Politička povijest i podjela ==
 
<!-- interwiki -->
 
{{Link FA|en}}
{{Link FA|fr}}
{{Link FA|ru}}
 
{{Link FA|pt}}
 
[[Kategorija:Kontinenti]]
{{Link FA|af}}
{{Link FA|de}}
{{Link FA|en}}
{{Link FA|fr}}
{{Link FA|lmo}}
{{Link FA|ms}}
{{Link FA|pt}}
{{Link FA|ru}}
 
[[ace:Antartika]]
[[ast:Antártida]]
[[az:Antarktida]]
[[ba:АнтарктикаАнтарктида]]
[[bat-smg:Antarktėda]]
[[bcl:Antartika]]
[[crh:Antarktida]]
[[cs:Antarktida]]
[[cu:Антарктїка]]
[[cv:Антарктида]]
[[cy:Yr Antarctig]]
2.867

uređivanja