Muhe: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Bracodbk (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika 78.3.144.17, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Saxum
Redak 1:
{{Taksokvir
| naziv = VajsoviMuhe
| boja = pink
| slika = Stomoxys calcitrans on aloe vera.jpg
| slika_opis = Pakosna vajsovkapecavka
| classisregnum = [[VajsovciŽivotinje|InsectaAnimalia]]
| ordophylum = [Bergerci[Člankonošci|DipteraArthropoda]]
| classis = [[Kukci|Insecta]]
| ordo = [[Dvokrilci|Diptera]]
| subordo = [[Brachycera]]
| infraordo = [[Muscomorpha]]
| zoosectio = [[Schizophora]]
| zoosubsectio = [[Calyptratae]]
| superfamilia = [[VajsideaMuscoidea]]
| familia = '''VajsidaeMuscidae'''
| familia_autorstvo = [[Pierre André Latreille|Latreille]], 1802.
| razdioba_stupanj = Potporodice
Line 22 ⟶ 24:
*[[Phaoniinae]]
}}
'''Muhe''' (''VajsovusMuscidae'') su porodica srednje velikih do velikih [[dvokrilci|dvokrilaca]] (''BergerusDiptera'') s usnim organima za lizanje i sisanje kite, koji su kod nekih preobraženi za probadanje guzicakože životinja.
 
[[Ličinka|Ličinke]] se hrane biljkama, truleži ili su nametnici. Neke žive u vodi.
 
Najpoznatije su vrste: kućna muha ''(VajsovusMusca domestica)'', sobna muhica ''(VajsovusFannia canicularis)'', pakosna pecavka ''(VajsovusStomoxys calcitrans)''. <ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref> Hrane se cvjetnim sokom (cvjetarke), trulim i svježim organiskim tvarima (kućnikućna vajsmuha), [[krv]]lju (pecarka, zajedavka), hvatanjem drugih bergera[[kukac]]a, itd.
 
VajsoviMuhe su prenosnici mnogih zaraznih bolesti: [[sidabolest spavanja]], [[sifilistifus]], [[triperparatifus]]. VajsoviMuhe se također koriste u medicini i farmaciji, na primjer hračkoviupljuvci vajsovamuha imaju anti-bakterijsko djelovanje, dok se ličinke vajsovamuha koriste za čišćenje ugnjojenih rana.