Razlika između inačica stranice »Taíno«

Obrisana 3 bajta ,  prije 9 godina
 
== Povijest ==
Kultura Taino Indijanaca, smatra Glenn Woodley, čije se porijeklo traži u području južnoameričkog Orinoca javit će se na području Velikih Antila njihovom seobom iz tog kraja u vremenskom periodu od 650 do 900 godine. –Njima su prethodila plemena [[Guanahatabey]] koja se pojavlju između 5000 i 4000 godina p.n.e. a u kasnom 15. stoljeću još žive sa [[Ciboney]] Indijancima na zapadu Kube. U zapisima iz kolumbovog vremena Guanahatabeyi se opisuju kao 'stanovnici špilja'. U sljedećem (oko 300 godine) valu javljaju se prvi pavi [[Arawak]]i, to su [[Igneri]], nosioci kulture Saladoid. Prvi Taini dolaze iz područja [[Orinoco|Orinoca]] u [[Venezuela|Venezueli]], oko 650 godine a te migracije traju do oko 900 godine. Smatra se da je dolaskom Kolumba u Antilsku Ameriku ovdje živjelo oko 6 milijuna Arawaka naseljenih na Bahamima (Lucayo), HispanioliEspańoli, Kubi i Jamajki. Jamajku su nazivali 'Yamaye' (=zemlja izvora).
Iako je Kolumbo jednom istaknuo da su Taino Indijanci kanibali, ni onda, a ni danas, nema dokaza za to. To je bila dobro osmišljena Kolumbova priča kako bi lakše mogao opravdati trgovinu ljudima. On je 1493. godine napisao španjolskom kralju: “Moguće je prodati sve robove... Ovde imamo tako mnogo robova, i oni, kao i njihovo drveće, iako su živi vrede kao zlato.”
 
Međutim, Taino Indijanci su odlučili kako neće biti samo dobri radnici na plantažama koje će Španjolci, a kasnije i Francuzi, uspostaviti na otoku HispaniolaEspańola. Bili su pogođeni činjenicom otimanja zemlje i djece od strane osvajača te su započeli borbu protiv osvajača. Taino Indijanci odlučno su stajali na svome, a time i na putu španjolskim osvajačima te je Kolumbo zatražio disciplinu i kontrolu nad njima, kažnjavajući ih i za najmanji prekršaj odsijecanjem nosa ili dijela uha kako bi ostalima u selu bili primjer neposluha i posljedica otpora. Kolumbo je puštao pse na njih, nabijao ih na kolac od stražnjice do usta, i ubijao ih. Život Taino Indijanaca je postao tako nepodnošljiv da, kako je Pedro de Cordoba pisao kralju Ferdinandu 1517. godine u jednom pismu: “Kao rezultat patnje i teškog rada koji su podnosili, ovi Indijanci su se odlučivali na samoubojstva. Žene podvrgnute teškom radu izbjegavaju začeća i rađanja djece... Mnoge od njih, trudne, abortirale su. Druge nakon poroda ubijaju vlstitu djecu vlastitim rukama, kako ne bi ostala u tako teškom ropstvu.”
 
Konačno su Kolumbo, a kasnije i njegov brat Vartolomej Kolumbo, kome je ostavio na upravljanje ovaj otok, odlučili da pobiju sve Taino Indijance. Većina znanstvenika smatra da je prije dolaska Kolumba pučanstvo na otoku HispaniolaEspańola brojalo 300.000 ljudi (to je bilo 1492. godine). Godine 1496. taj broj je pao na 110.000, na osnovu popisa koji je izvršio Vartolomej Kolumbo. Do 1516. godine, lokalno stanovništvo je palo na 12.000 ljudi, a na osnovu izvještaja Las Casasa koji je bio tu, do 1542. godine manje od 200 ljudi je ostalo živo na tom otoku. Do 1555. godine, svi do jednog su bili mrtvi. (Danas nijedan Taino Indijanac nije živ - njihova kultura, narod i geni su nestali s lica zemlje.)
 
== Etnografija ==
Anonimni suradnik