Razlika između inačica stranice »Taíno«

Nema promjene veličine ,  prije 9 godina
Međutim, Taino Indijanci su odlučili kako neće biti samo dobri radnici na plantažama koje će Španjolci, a kasnije i Francuzi, uspostaviti na otoku Espańola. Bili su pogođeni činjenicom otimanja zemlje i djece od strane osvajača te su započeli borbu protiv osvajača. Taino Indijanci odlučno su stajali na svome, a time i na putu španjolskim osvajačima te je Kolumbo zatražio disciplinu i kontrolu nad njima, kažnjavajući ih i za najmanji prekršaj odsijecanjem nosa ili dijela uha kako bi ostalima u selu bili primjer neposluha i posljedica otpora. Kolumbo je puštao pse na njih, nabijao ih na kolac od stražnjice do usta, i ubijao ih. Život Taino Indijanaca je postao tako nepodnošljiv da, kako je Pedro de Cordoba pisao kralju Ferdinandu 1517. godine u jednom pismu: “Kao rezultat patnje i teškog rada koji su podnosili, ovi Indijanci su se odlučivali na samoubojstva. Žene podvrgnute teškom radu izbjegavaju začeća i rađanja djece... Mnoge od njih, trudne, abortirale su. Druge nakon poroda ubijaju vlstitu djecu vlastitim rukama, kako ne bi ostala u tako teškom ropstvu.”
 
Konačno su Kolumbo, a kasnije i njegov brat VartolomejBartolomej Kolumbo, kome je ostavio na upravljanje ovaj otok, odlučili da pobiju sve Taino Indijance. Većina znanstvenika smatra da je prije dolaska Kolumba pučanstvo na otoku Espańola brojalo 300.000 ljudi (to je bilo 1492. godine). Godine 1496. taj broj je pao na 110.000, na osnovu popisa koji je izvršio VartolomejBartolomej Kolumbo. Do 1516. godine, lokalno stanovništvo je palo na 12.000 ljudi, a na osnovu izvještaja Las Casasa koji je bio tu, do 1542. godine manje od 200 ljudi je ostalo živo na tom otoku. Do 1555. godine, svi do jednog su bili mrtvi. (Danas nijedan Taino Indijanac nije živ - njihova kultura, narod i geni su nestali s lica zemlje.)
 
== Etnografija ==
Anonimni suradnik