Stjepan Krasić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
Prof. dr o. '''Stjepan Krasić''' (
Bio je dugogodišnjim profesorom [[crkvena povijest|crkvene povijesti]] na rimskom sveučilištu [[Papinsko sveučilište sv. Tome Akvinskoga|Angelicumu]].
Redak 7:
Nakon što se umirovio, otišao je živjeti i raditi u Dubrovnik, u [[Dominikanski samostan i crkva u Dubrovniku|dominikanski samostan]].
== Znanstveni uspjesi ==
Za hrvatsku je znanost bitan što je svojim radom iz 1996. o dominikanskom generalnom učilištu ili sveučilištu u Zadru g. 1996. pomaknuo skoro trista godina u prošlost.
Djelom "Počelo je u Rimu" je obilato pomaknuo početke normiranja hrvatskoga jezika skoro dvjesta godina u prošlost u odnosu na stavove koje je znanost do tada široko prihvaćala, u 16. stoljeće. Tako je dodatno potvrdio stavove hrvatskog jezikoslovca [[Stjepan Babić|Stjepana Babića]]<ref>Stjepan Babić: Hrvatski jučer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995., ISBN 953-160-052-X, str. 249</ref>. Krasić je svoj dokaz izveo po tome što je dokazao da se u 17. st., temeljem dekreta pape Grgura XV. i pape Urbana VIII. hrvatski jezik morao predavati i učiti na najpoznatijim europskim sveučilištima kao što su sveučilišta u Beču, Bologni, Louvainu, Madridu, Padovi, Parizu, Salamanci itd.).
Autorom je prve sustavnije povijesti bivše Dalmatinske dominikanske provincije, danas Hrvatske dominikanske provincije Marijina Navještenja, obuhvativši razdoblje otkad su dominikanci došli na hrvatske prostore pa sve do danas. U tom je radu otkrio nekoliko desetak samostana, dotad nepoznatih.
Među njegova otkrića je i to što je otkrio da je osoba koja je osnovala "Ugarsku provinciju", koja je od 1221. do 1380. u svom sklopu imala sve samostane na hrvatskom i albanskom području, bio Pavao Dalmatinac (u suvr. literaturi znanog kao "Paulus Hungarus"). Pavao Dalmatinac je bio do tada profesor prava na bolonjskom sveučilištu i ujedno prvi poznati Hrvat koji je bio sveučilišnim profesorom. Uz to je bio prijateljem utemeljitelju Reda sv. Dominika i bio je prvim [[prior]]om samostana u Bologni.
Autorom je 14 knjiga. ▼
== Djela ==
▲Autorom je 14 knjiga.
* knjige
*''Dominikanci u srednjovjekovnoj Bosni'', 1996.
Line 21 ⟶ 27:
*''Dubrovačke metropolije i dubrovačkih nadbiskupa (X. - XVI. stoljeća)'', 1999. (zajedno sa Seraphinom Razzijem)
*''Dominikanski samostan u Dubrovniku'', 2002.
*''Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću'', 2004.<ref>[http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=495:stjepan-krasi-rpape-i-hrvatski-knjievni-jezik-u-xvii-stoljeul&catid=39:prikazi-kritike&Itemid=73 Hrvatski plus] Anita Peti-Stantić: Stjepan Krasić »Pape i hrvatski književni jezik u
*''Počelo je u Rimu. Katolička obnova i normiranje hrvatskoga književnog jezika u XVII. stoljeću '', 2009.
== Nagrade i priznanja ==
2010. je dobio nagradu Općine Čitluk, koja je te godine prvi put dodjeljivala nagrade i priznanja istaknutim Brotnjacima za izniman doprinos u promicanju svoga kraja.
== Izvori ==
Line 30 ⟶ 38:
*[http://www.dominikanci.hr/knjiga-prof.-dr.-sc.-stjepana-krasica-predstavljena-u-zagrebu.html Dominikanci] Knjiga prof. dr. sc. Stjepana Krasića predstavljena u Zagrebu
*[http://bib.irb.hr/pretrazivanje_rezultat? Hrvatska znanstvena bibliografija]
*[http://www.citluk.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1021:razgovor-s-ovogodinjim-dobitnikom-nagrade-za-ivotno-djelo-prof-dr-stjepanom-krasiem&catid=8:kultura-i-umjetnost Općina Čitluk] (t.v.): Razgovor s ovogodišnjim dobitnikom nagrada ze životno djelu, prof. dr Stjepanom Krasićem, 7. srpnja 2010.
{{mrva}}
| |||