Razlika između inačica stranice »Gaspard de Coligny«

bez sažetka
m (robot Mijenja: hu:Gaspard de Coligny)
[[Datoteka:Gaspard-II-de-coligny.jpg|mini|'''Gaspard de Coligny''']]
'''Gaspard de Coligny''' (Chatillon sur Loing, [[16. veljače]] [[1519.]]. - [[Pariz]], [[24. kolovoza]] [[1572.]].), [[Francuska|francuski]] državnik i [[admiral]].
 
==Životopis==
Od [[1543.]]. ratovao je u [[Flandrija|Flandriji]] i [[Italija|Italiji]]. Kao [[admiral]] Francuske organizirao je nekoliko ekspedicija na [[Florida|Floridu]] i u [[Brazil]], koje su osujetili [[Španjolska|Španjolci]]. Nakon uzaludne obrane St. Quentina u Flandriji [[1557]]. pao je u španjolsko zarobljeništvo, gdje se upoznao s idejama [[Jean Calvin|Calvina]] i postao privrženik njegova učenja. Nakon smrti [[Henrik II., francuski kralj|Henrika II.]] istaknuo se kao jedan od vođa [[protestantizam|protestantskih]] pokreta u Francuskoj. Zajedno s Condeom angažirao se u građanskom ratu, a nakon Condeove smrti igrao je vodeću ulogu u [[hugenoti|hugenostkim]] ratovima. Kad je [[1570]]. u Saint-Germainu potpisan mir, povoljan za hugenote, stekao je veliki utjecaj na mladog kralja [[Karlo IX.|Karla IX.]]. Namjeravao je Francusku uvesti u savez protestantskih sila uperen protiv Španjolske i tako pomoći ustanak [[Nizozemska|Nizozemske]]. Njegov ugled na dvoru pobudio je nezadovoljstvo kraljeve majke. [[Katarina de Medici|Katarine de Medici]] inspirirala je atentat na Colignyja, a kada on nije uspio odlučila je definitivno raščistiti s hugenotima. U pokolju [[Bartolomejska noć|Bartolomejske noći]] Coligny je ubijen, a njegovi spisi su spaljeni po želji Katarine de Medici.
 
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija: Državnici]]
[[Kategorija:Francuski vojni zapovjednici]]
[[Kategorija:Admirali]]
 
[[bg:Гаспар дьо Колини]]