Wikipedija

Katalonija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m robot Dodaje: arz:كاتالونيا
Nema sažetka uređivanja
Redak 31:
== Zemljopis ==
 
Prostire se na 31.930 km<sup>2</sup> i sastoji se od četiriju provincija: Barcelona, Girona, LeridaLleida i Tarragona.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 202.</ref> Obuhvaća uglavnom šumovit i brdovit prostor. Glavne rijeke su Ebro, Llobregat i Ter.
 
== Povijest ==
Redak 39:
Početkom [[5. stoljeće|5. stoljeća]] zauzimaju je [[Vizigoti]], a [[711]]. godine [[Arapi]]. Krajem [[8. stoljeće|8. stoljeća]] Katalonija ulazi u sastav ''Španjolske marke'' [[Karlo Veliki|Karla I. Velikog]] s glavnim gradom Barcelonom.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 202.</ref> Potkraj [[9. stoljeće|9. stoljeća]] barcelonski grofovi stekli su neovisnost. Godine [[1137]]. udajom baštinice aragonskog prijestolja ''Petronile'' za barcelonskog grofa ''Rajmunda Berengara IV.'', Katalonija se sjedinila s [[Aragonija|Aragonijom]].
 
Nakon sjedinjenja Aragonije i Kastilije u jedinstvenu državu [[1479]]., Katalonija je, kao dio Aragonije, zadržala određeni stupanj samostalnosti. Sredinom [[17. stoljeće|17. stoljeća]] Katalonci su podigli ustanak protiv vladajućih Kastiljaca, a u Ratu za Španjolskušpanjolsku baštinu (1701.-1714.) podupirali su [[Habsburg]]ovce.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 202.</ref> Dolaskom [[Burbonci|Burbonaca]] na vlast [[1714]]., Katalonija je izgubila samostalnost. Tijekom [[Napoleon I. Bonaparte|Napoleonova]] pohoda na Španjolsku, u Kataloniji se nalazilo glavno žarište [[Francuska|protufrancuskog]] otpora.
 
Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] razvija se pokret za nacionalnu autonomiju, na osnovi čega Katalonija [[1932]]. stječe djelomičnuj autonomiju.<ref>Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 202.</ref> Godine [[1936]]. proglašena je katalonska samouprava. U vrijeme Španjolskog građanskog rata Katalonija je glavno žarište otpora republikanaca protiv [[Francisco Franco|Francisca Franca]] i intervencionista. Gušenjem otpora [[1939]]. Franco je u potpunosti ukinuo katalonsku samoupravu.
Redak 63:
[[Katalonski jezik]] jedan je od tri službena jezika u Kataloniji, priznat katalonskim statutom autonomije; drugi službeni jezik je [[španjolski]], čiji je status službenog jezika u cijeloj [[Španjolska|Španjolskoj]] priznat Ustavom iz 1978. godine; treći je [[aranski jezik]].
 
Katalonska vlada provodi politiku promoviranja katalonskog jezika. U školama se predaje djelomično na katalonskom, a djelomično na španjolskom, u regionalnoj upravi govori se na katalonskom, regionalni mediji su uglavnom na katalonskom, a u poslovanju se traži da su sve informacije (npr. meniji u restoranima, posteri, katalozi, itd.) barem na katalonskom. Kao rezultatRezultat tog napora regionalne katalonske vlade je to da katalonski postaje dominantan na službenoj te na akademskoj razini. Zagovornici ove politike tvrde da je ovakaovakav pristup potreban kako bi se zaštitio njihov jezik pred imigrantnima i doseljenicima iz drugih dijelova zemlje koji njime ne govore.
 
[[Aranski jezik]], koji je dijalekt [[Oksitanski jezik|oksitanskog]], ima službeni status. [[Aranski jezik]] uživa posebnu zaštitu u okrugu [[Val d'Aran]] (''Dolina Aran''). Ova mala regija s oko 7000 stanovnika je jedino mjesto gdje je oksitanski ima službeni status (govori se uglavnom u [[Francuska|Francuskoj]] i nekim manjim mjestima u [[Italija|Italiji]]).
Redak 104:
== Političko uređenje ==
 
U Kataloniji postoje četiri razine vlasti, svaka s različitim nadležnostima i stupnjem političke odgovornosti: Opća uprava španjolske države (''Administración General del Estado de España''), Vlada Katalonije ili Generalitet (''Generalitat de Catalunya''), provincijske skupštine (''Diputacionsdiputacions provincials''), i općinska vijeća (''ajuntaments municipals'').
 
'''Opća uprava španjolske države''' nadležna je za razna pitanja, kao što je sigurnost (nacionalna policija i vojska), pravosuđe, poslovi oko luka i zračnih luka, državnih željeznica, te drugi poslovi koji su u isključivoj nadležnosti središnje vade Španjolske. Posljednih godina sve više ovlasti nacionalne policije prelazi na ''Mossos d'Esquadra'', autonomnu policiju Katalonije, koja će zamjeniti potpuno nacionalnu do 2010. godine. Opća uprava španjolske države koordinirana je iz sjedišta Izaslanstva središnje vlade. Izaslanik Vlade postavlja se izravno dekretom od strane španjolske Vlade.
Redak 110:
'''Generalitet Katalonije''' ('''Vlada Katalonije'''), autonomna vlada Katalonije, nadležna je u raznim stvarima, kao što su obrazovanje, socijalni poslovi, promet, određivanje ekonomske i trgovačke politike, itd. Generalitet je također nadležan za izgradnju javnih objekata kao što su bolnice, škole, fakulteti, starački domovi, itd.
 
Generalitet ([[katalonski]] ''Generalitat'', [[španjolski]] ''Generalidad'') je institucionalni sustav u koji se politički organizira autonomna vlast Katalonije. Generalitet čine Parlament, Predsjednikpredsjednik Generaliteta i Vlada (Izvršno vijeće).
 
=== Izvršna vlast ===
 
Vlada se sastoji od predsjednika Generaliteta, koji joj predsjedavapredsjeda, te ministara. VladaVladu ili Izvršno vijeće ne treba poistovjećivati s Generalitetom, koji je katalonski autonomni sustav vlasti.
.
 
=== Zakonodavna vast ===
 
Redak 134:
=== Okruzi (Comarques) ===
 
Katalonija se dijeli na 41 okrug, kojima upravljaju Okružnaokružna vijeća. Podjela Katalonije na okruge ima svoj porijeklo u dekretu iz [[1936]]. godine, koji je bio na snazi do kralja [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]]. Podjela na okruge ponovno je ustanovljena [[1987]]. godine.
 
Vall d'Aran, iako uključen u podjelu na okruge, ima veću autonomiju od ostalih.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Katalonija"