Razlika između inačica stranice »Fosilna goriva«

Dodano 4.598 bajtova ,  prije 10 godina
bez sažetka
{{Radovi}}
'''Fosilna goriva''' ili '''mineralna goriva''' su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina. Ta goriva sadrže visoke postotke [[ugljik|ugljika]] i [[ugljikovodik|ugljikovodika]].
 
 
Prije druge polovice 18-og stoljeća vjetrenjače i vodenice davale su [[energija|energiju]] potrebnu za industriju kao što je mljevenje brašna, rezanje drveta i pumpanje vode, a paljenje drveta i [[treset|treseta]] davalo je toplinu domovima. Široko rasprostranjeno korištenje fosilnih goriva, prvo [[ugljen|ugljena]], a kasnije [[petrolej|petroleja]], za pokretanje [[parni stroj|parnih strojeva]], omogućilo je [[industrijska revolucija|industrijsku revoluciju]]. U isto vrijeme su u široku upotrebu ulazile plinske svjetiljke koje su koristile [[prirodni plin]] ili [[ugljeni plin]]. Pronalazak motora s unutarnjim izgaranjem i njegovo korištenje u automobilima i kamionima uvelike je povećalo potrebu za [[benzin|benzinom]] i [[dizel gorivo|dizelom]], koji se oba proizvode od fosilnih goriva. Ostali oblici transporta, željeznice i avioni također su trebali fosilna goriva. Ostale glavne upotrebe fosilnih goriva su u proizvodnji struje i petrokemijskoj industriji, a katran, ostatak ekstrakcije petroleja, koristi se pri izgradnji cesta.
 
== Razina i protok ==
 
Rezerve zemlje čine slojevi primarnih energetskih izvora.Korištenjem riječi protok mislimo na produkciju. Najvažniji dio izvora primarne energije dobivaju se iz fosilne energije na bazi [[ugljik|ugljika]].Tijekom 2002. godine ugljen, ulje i prirodni plin činili su 79,6% proizvodnje primarne energije (34,9%+23,5%+21,2%)
 
Raspoloživa (Dokazana) rezerva od 2005. godine do 2007. godine bile su:
 
Ugljen: 905 milijarda metričkih tona (997.748 milijarda američkih tona), što iznosi ekvivalentno 52.000.000 barela (8,3E+6 m3) ulja po danu
 
Ulje: 84.000.0 00 barela po danu (13.400.000 m3/d)
 
Prirodni plin: 2.960 milijarde kubnih metara (104.435 milijarde kubnih stopa), što iznosi ekvivalentno 19.000.000 barela (3.000.000 m3) ulja po danu
 
Na bazi istraživanja koje je proveo časopis "Oil and Gas Journal" i "World Oil" , uz vrlo optimistične pretpostavke koje navode, rezerve primarnih energetskih izvora bile bi dostatne za slijedeći vremenski period:
 
Ugljen: 417 godina
 
Ulje: 43 godina
 
Prirodni plin:167 godina
 
Izračun iznad pretpostavlja da eksploatacija primarnih energetskih izvora ostane na istom nivou za taj broj godina i da će se rezerve obnavljati. No, u stvarnosti potrošnja sva tri resursa se povećava. Iako to ukazuje da će se resurs iskoristiti brže, u stvarnosti, krivulja proizvodnje nalikuje na krivulju u obliku zvona, što znaći, da će u nekom trenutku vremena, proizvodnja svakog od ova tri resursa unutar nekog područja, zemlje, ili globalno postići maksimalnu vrijednost, nakon čega će proizvodnja padati sve dok ne dosegne točku u kojoj više nije ekonomski isplativo ili fizički moguće prozvoditi. Više detalja vezano na objašnjenje pada kod ove krivulje pogledajte [[Hubbertova teorija vrhunca|Hubbertovu teoriju vrhunca]] koja se odnosi na naftu. Primjetite također da dokazane rezerve ne uključuju straške rezerve, koje (globalno) iznose 4,1 milijarde barela.
 
Gornja rasprava naglašava potrebu da se postigne energetska ravnoteža na svjetskoj razini. U tom kontekstu, vrlo je vrijedno i znati godišnji omjer između rezervi i potrošnje ([[R/P|R/P]]) po regijama ili državama. Na primjer, energetska politika Velike Britanije konstatirala je da je odnos između rezervi i potrošnje ([[R/P|R/P]]) u Europi 3, što je vrlo nisko po svjetskim standardima, a pokazuje Europu energetski vrlo ranjivu. Stoga se diljem svijeta vode intenzivne rasprave o alternativi za fosilna goriva.
 
== Ograničenja i alternative ==
 
Princip [[Ponuda|ponude]] i [[Potražnja|potražnje]] sugerira da kako se zalihe ugljikovodika smanjuju, cijene će rasti. Stoga će više cijene dovesti do povećanja potražnje za alternativnim, [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivim izvorima energije]], te do sada ne ekonomični izvori postaju dovoljno ekonomični za iskorištavanje. Umjetni benzin i drugi [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivi izvori energije]] trenutno zahtijevaju skuplju tehnologiju pri proizvodnji i preradi od načina proizvodnje konvencionalnih naftnih rezervi, ali bi u bliskoj budućnosti mogli postati ekonomski održivi. Pogledajte [[Energetski razvoj|energetski razvoj]]. Različiti alternativni izvori energije su: [[Nuklearna energija|nuklearna]], [[Hidroelektrane|hidro-električna]], [[Solarna energija|solarna]], [[Energija vjetra|vjetra]] i [[Geotermalna energija|geotermalna]].
 
== Utjecaj na okoliš ==
 
Izgaranje fosilnih goriva proizvodi i druge zagađivače zraka, kao što su [[Dušikovi oksidi|dušikovi oksidi]], [[Sumporov dioksid|sumporovi dioksidi]], [[Hlapljivi organski spojevi|hlapljivi organski spojevi]] i [[Teški metali|teški metali]], te sumporne, ugljične i [[Dušična kiselina|dušične kiseline]] koje padaju na Zemlju u obliku [[Kisela kiša|kiselih kiša]] te utječu i na prirodu i na građevine. Spomenici i skulpture od [[Mramor|mramora]] i [[Vapnenac|vapnenca]] su posebno osjetljive jer kiselina otapa [[Kalcij karbonat|kalcijev karbonat]].
 
Fosilna goriva sadrže i radioaktivne tvari, uglavnom [[Uranij|uranij]] i [[Torij|torij]], koji se ispuštaju u atmosferu. Ovim načinon 2000. godine oko 12.000 tona torija i 5.000 tona urana bilo je otpušteno u atmosferu.
 
Sječa, prerada i distribucija fosilnih goriva također je dio brige za okoliš. Bušenje nafte predstavlja opasnost za vodenu floru i faunu. [[Rafinerija nafte|Rafinerije nafte]] zagađuju vodu i zrak. Prijevoz ugljena zahtjeva korištenje vlakova, dok naftu obično prevozimo tankerima, tako da svaki način transportiranja zahtjeva dodatnu potrošnju fosilnih goriva.
 
 
 
 
 
 
8

uređivanja