Aleksandar Srnec: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 22:
Godine 1951., s '''Ivanom Piceljem''' i [[Božidar Rašica|Božidarom Rašicom]], osniva grupu umjetnika i arhitekata [[EXAT 51]] (kratica za '''Eksperimentalni atelje'''), koja djeluje u prvoj polovici pedesetih godina dvadesetog stoljeća u tada dominantnoj klimi [[socijalistički realizam|socijalističkog realizma]]. Grupi su se uz osnivače ubrzo pridružili i arhitekti [[Bernardo Bernardi]], '''Zdravko Bregovac''', '''Zvonimir Radić,''' [[Božidar Rašica]], [[Vjenceslav Richter]], '''Vladimir Zarahović''' te slikar [[Vlado Kristl]]. Osnovni program grupe bilo je zalaganje za [[legitimnost]] [[apstraktna umjetnost|apstraktne umjetnosti]], te za jednaku vrijednost “čiste” i “primijenjene” umjetnosti, odnosno za sintezu svih [[likovna umjetnost|likovnih umjetnosti]]. Godine 1952. [[Aleksandar Srnec|Srnec]], '''Picelj''' i [[Božidar Rašica|Rašica]] izlažu u [[Pariz|Parizu]] na 7. '''Salonu des Réalités Nouvelles'''. Prva javna izložba grupe slikara ([[Vlado Kristl|Kristl]], '''Picelj''', [[Božidar Rašica|Rašica]], [[Aleksandar Srnec|Srnec]]) održana je 1953. u '''Društvu [[arhitekt|arhitekata]] [[Hrvatska|Hrvatske]] u [[Zagreb|Zagrebu]]''', a kasnije, iste godine, i u '''Galeriji Grafičkog kolektiva''' u [[Beograd|Beogradu]]. To su bile prve izložbe [[apstraktna umjetnost|apstraktne umjetnosti]] u javnim prostorima u tadašnjoj [[FNR Jugoslavija|FNR Jugoslaviji]] i ostatku [[socijalizam|socijalističkog]] svijeta. Djelovanje u grupi [[EXAT 51]] ostavilo je dubok pečat na [[Aleksandar Srnec|Srnecovo]] stvaralaštvo, te najavilo novo vrijeme hrvatske suvremene umjetnosti. Godine 1959. izlaže s '''Ivanom Piceljem''' i [[Vojin Bakić|Vojinom Bakićem]] u '''Galeriji Denise René''' u [[Pariz|Parizu]], a 1960. i 1961 u londonskoj '''Drian Gallery'''. Godine 1950. nastaje [[Apstraktna umjetnost|apstraktni]] crtež '''Linije''', ključno djelo za razvojni put umjetničkog [[Aleksandar Srnec|Srnecova]] stvaralaštva.<br />
<br />
Dvodimenzionalnu igru linija 1953. godine prenosi u trodimenzionalno tijelo objekta nazvanog '''Prostorni modulator''', a oko 1956. počinje eksperimentirati s pokretnim '''skulpturama''' i '''reljefima'''. Prve [[reljef|reljefe]] u bojanom drvu izrađuje krajem pedesetih godina prošlog stoljeća te ubrzo (od '''1960'''.) prelazi na izvedbu u '''aluminiju''', '''metalu''' i '''pleksiglasu'''. Od 1955. intenzivnije se počinje baviti [[kolaž|kolažom]]. U razdoblju od 1959. do 1960. '''Srnec''' se bavio crtanim filmom kao suradnik [[Zagrebačka škola crtanog filma|Zagrebačke škole crtanog filma]], gdje je izveo [[scenografija|scenografije]] za tri '''lutkarska filma''', a s '''Dragutinom Vunakom''' [[animirani film]] ''Čovjek i sjena (1960.).'' <br />
Autor je knjige snimanja za '''apstraktni film o crvenom kvadratu''' ''Jednako neizmjerno (1960.),'' koji, nažalost, nikada nije dovršen. Snimio je 1963. [[film]] ''Počeci'', niz raznolikih dinamičnih svjetlosnih obrazaca objedinjenih u jedinstveni film. Iskustvo rada na novomu mediju potaknut će [[Aleksandar Srnec|Srneca]] na ispitivanje mogućnosti svjetla u pokretu te se posvećuje (od 1962.) ''luminokinetičkim [[istraživanje|istraživanjima]]''.
| |||