Aleksandar Srnec: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 16:
 
== Životopis ==
'''
 
Aleksandar Srnec''' rođen je 30. srpnja 1924. godine u [[Zagreb|Zagrebu]] gdje pohađa i gimnaziju na kojoj mu je predavao [[Antun Motika]]. Godine 1943. upisuje [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu]]. Na prvoj godini studija, s kolegama [[Ivo Kalina|Ivom Kalinom]] i '''Ivanom Piceljem''', osniva umjetničku grupu '''Ipikas''', nazvanu prema inicijalima članova grupe. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] provodi godinu dana na [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu]], a 1947. godine nastavlja studij na Akademiji, koji zauvijek napušta 1949.
Od 1948. do 1951. s '''V. Richterom''' i '''I. Piceljem''' radi na opremanju jugoslavenskih izložbi i paviljona na sajmovima u zemlji i inozemstvu (Izložba knjiga NR [[Hrvatska|Hrvatske]], izložba Industrija NR Hrvatske u [[Zagreb|Zagrebu]], izložba Autoput bratstva i jedinstva u [[Zagreb|Zagrebu]] i [[Beograd|Beogradu]], Projekti za jugoslavenske paviljone na sajmovima u [[Stockholm|Stockholmu]], [[Beč|Beču]] i [[Hannover|Hannoveru]]).<br />
<br />
Redak 24:
Dvodimenzionalnu igru linija 1953. godine prenosi u trodimenzionalno tijelo objekta nazvanog '''Prostorni modulator''', a oko 1956. počinje eksperimentirati s pokretnim '''skulpturama''' i '''reljefima'''. Prve [[reljef|reljefe]] u bojanom drvu izrađuje krajem pedesetih godina prošlog stoljeća te ubrzo (od '''1960'''.) prelazi na izvedbu u '''aluminiju''', '''metalu''' i '''pleksiglasu'''. Od 1955. intenzivnije se počinje baviti [[kolaž|kolažom]]. U razdoblju od 1959. do 1960. '''Srnec''' se bavio crtanim filmom kao suradnik [[Zagrebačka škola crtanog filma|Zagrebačke škole crtanog filma]], gdje je izveo [[scenografija|scenografije]] za tri '''lutkarska filma''', a s '''Dragutinom Vunakom''' [[animirani film]] ''Čovjek i sjena (1960.).'' <br />
Autor je knjige snimanja za '''apstraktni film o crvenom kvadratu''' ''Jednako neizmjerno (1960.),'' koji, nažalost, nikada nije dovršen. Snimio je 1963. [[film]] ''Počeci'', niz raznolikih dinamičnih svjetlosnih obrazaca objedinjenih u jedinstveni film. Iskustvo rada na novomu mediju potaknut će [[Aleksandar Srnec|Srneca]] na ispitivanje mogućnosti svjetla u pokretu te se posvećuje (od 1962.) ''luminokinetičkim [[istraživanje|istraživanjima]]''.<br />
<br />
Ambijent '''Luminoplastika''', izložen 1967. godine u '''Galeriji Studentskog centra u Zagrebu''', predstavlja prvi '''luminokinetički objekt''' / ambijent u [[hrvatska umjetnost|hrvatskoj umjetnosti]]. U siječnju 1969. na izložbi u Galeriji suvremene umjetnosti (danas [[Muzej suvremene umjetnosti]]) izlaže prvu i drugu varijantu '''Luminoplastike''', te formira i cijele luminoambijente u kojima se svjetlost projicira iz jednog ili više izvora na tijela pokrenuta elektromotorom, što stvara zanimljive vizualne efekte. Snimao je i filmove o svojim luminoplastičkim objektima ''(Luminoplastika 66).'' U sklopu međunarodnog pokreta '''NOVE TENDENCIJE''', osnovanog u [[Zagreb|Zagrebu]] 1961. godine, sudjeluje na izložbama '''Nove tendencije 2''' ''(PSY XI. i PSY XII.),'' 1963., i ''Nove tendencije 5'', 1973. u Galeriji suvremene umjetnosti, kao i na nizu izložbi [[Konstruktivizam|konstruktivističke]] umjetnosti i '''NOVIH TENDENCIJA''' u svijetu. Bio je sudionik i tada brojnih izložbi u inozemstvu koje su predstavljale suvremenu jugoslavensku umjetnost, te XXXIV. venecijanskog biennala, gdje prikazuje kinetičke multiple, izvedene u '''pleksiglasu''' i pokrenute [[elektromotor|elektromotorom]].