Razlika između inačica stranice »Sava Mrkalj«

Obrisana 3 bajta ,  prije 10 godina
m
nije "libido" nego "libo" i nije "Paliondija" nego "Palinodija"
m
m (nije "libido" nego "libo" i nije "Paliondija" nego "Palinodija")
 
Sava Mrkalj je rođen 1783. godine u selu [[Sjeničak]]u, prvobanske pukovnije tadašnje [[Vojna krajina|Vojnojne krajine]]. Školu je završio [[1799.]] godine u [[Plaški|Plaškom]] i zatim postao učitelj u [[Gospić]]u. Kasnije je otišao u [[Zagreb]], gdje je završio najprije arhigimnaziju, a potom dvogodišnji studij filozofije. Studiranje je nastavio u [[Pešta|Pešti]] gdje je slušao predavanja iz filozofije i matematike na tamošnjem [[sveučilište|sveučilištu]] i dobio zvanje „''svobodnih hudožestva i filosofije doktor ''". Bio je dobar poznavatelj [[latinski|latinskog]] i [[francuski|francuskog]] jezika, a razumio je i [[grčki]] i [[hebrejski]], što je njegovom jezikoslovnom talentu bilo od velike koristi.
Poznat je po tome što je [[1810.]] godine, još tokom studiranja u Pešti, napisao tada veoma aktuelnu knjižicu o slaveno-srpskoj [[azbuka|azbuci]] „''Salo debelog jera libidolibo azbukoprotres''". U njoj se zalagao za reformu tadašnjeg zastarjelog i nerazumljivog [[pravopis]]a koji se upotrebljavao u crkvi i književnosti i tražio primjenu fonetskog pisma baziranom na narodnom jeziku.
 
Napadan od službenih ckrvenih krugova zbog ovih svojih pogleda, Sava Mrkalj je mislio da će ih umiriti ako se [[kaluđer|zakaluđeri]] i zato je [[1811.]] u [[manastir]]u [[Gomirje]] zaista i postao [[jerođakon]] Julijan. Međutim, progoni su se samo uvećavali i on je [[1813.]] godine otpušten iz manastira. U strahu od osvete crkvene hijerarhije [[1817.]] godine je objavio djelo „''Paliondija''" u kojoj se odrekao svoje grafičko-[[ortografija|ortografske]] reforme. Godine [[1827.]] je poludio pa je [[1833.]] godine umro u bečkoj [[umobolnica|umobolnici]].
Smatra se da je Sava Mrkalj preteča [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]].
 
== Literatura ==
*''Mala Enciklopedijaenciklopedija Prosveta - Opšta Enciklopedijaenciklopedija (M-Š)'', Prosveta, Beograd 1959.
* Mile Mrkalj: ''Sjeničak, kronika kordunaškog sela'', Historijski arhiv u Karlovcu, Karlovac 1980.
 
 
 
{{DEFAULTSORT:Mrkalj, Sava}}
[[Kategorija:Srpski jezikoslovci]]
 
 
<!-- interwiki -->
3.247

uređivanja