Berlinski glavni kolodvor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
[[Datoteka:BlnHauptbahnhof34.jpg|mini|250px|Hala za dolaske]]
 
'''Berlinski glavni kolodvor''' (Berlin Hauptbahnhof) sagrađen je kao središnji željeznički kolodvor [[Berlin]]a u samom središtu grada, na mjestu nekadašnjeg kolodvora ''Lehrter'' kolodvora(''Lehrter Bahnhof''). Nalazi se u neposrednoj blizini [[Reichstag]]a, [[kancelar]]skog ureda i kompleksa novih vladinih zgrada, duž nekadašnjeg [[Berlinski zid|Berlinskog zida]].
 
 
Redak 17:
 
 
=== Kolodovor ''Lehrter'' (1868.–1882.) ===
[[Datoteka:Train station Berlin Lehrter Bahnhof 3.jpg|mini|Hala kolodvora ''Lehrter,'' 1879.]]
 
Željeznička pruga ''Lehrter'' duga 239 km građena je od [[1868]].-[[1871]]. te je njome [[Berlin]] povezan s [[Hannover]]om. Nazvana je po mjestu [[Lehrte]] koje je bilo prvo željezničko čvorište na hannoverskom području. [[''Lehrter Bahnhof'']] sagrađen je u neposrednoj blizini već postojećeg kolodvora [[Hamburg]]er Bahnhof i to prema nacrtima arhitekata [[Alfred Lent|Alfreda Lenta]], [[Bertold Scholz|Bertolda Scholza]] i [[Gottlieb Henri Lapierre|Gottlieba Henrija LapierraLapierrea]] na obali rijeke [[Spree]], direktno u [[Alexander von Humboldt|HumboltovojHumboldtovoj]] luci.
 
U suprotnosti s dotadašnjom praksom izgradnje kolodvorskih zgrada, uglavnom od [[opeka]], ovom je kolodvoru bio namijenjen reprezentativni izgled i stil francuske [[Neorenesansa|neorenesanse]]. Upravo zbog njegove raskošne arhitekture ovaj se kolodvor nazivao ''"dvorcem među kolodvorima"''. Posebno bogato ukrašeno bilo je glavno pročelje kolodvora na zapadnoj strani.
Redak 28:
Naziv ''Lehrter Bahnhof'' bio je u uporabi do otvorenja novog berlinskog ''Glavnog kolodvora'' u [[svibanj|svibnju]] [[2006]]. godine.
 
=== ''Lehrter Stadtbahnhof'' (1882.–2002.) ===
[[Datoteka:Berlin Lehrter Bahnhof um 1900.jpg|mini|Kolodvor ''Lehrter'' oko 1900.]]
[[Datoteka:S-Bahn Berlin Lehrter Stadtbahnhof.jpg|mini|''Lehrter Stadtbahnhof'' prije rušenja]]
 
Dana [[15. svibnja]] [[1882]]. puštena je u promet tzv. [[Berlinska gradska željeznica]], koja je s četiričetirima prugeprugama povezivala gradske četvrti u smjeru istok-zapad i služila za promet ljudi i robe. Gradska [[željeznica]] povezivala je [[Charlottenburg]], ''Lehrter Bahnhof'' i Istočni kolodvor sa središtem grada. Izravno na sjevernom kraju hale kolodvora ''Lehrter Bahnhof-a'' sagrađena je stanica ''Lehrter Stadtbahnhof'', a povećan je i kapacitet kolodvora. Dana [[15. listopada]] [[1884]]. s ovog je kolodvora krenuo i željeznički [[promet]] prema [[Hamburg]]u, sjeverozapadu [[Njemačka|Njemačke]] i [[Skandinavija|Skandinaviji]], koji se dotad odvijao s 300 m udaljenog kolodvora [[''Hamburger Bahnhof'']]-a.
 
''Lehrter Bahnhof'' je bio poznat i po brzini željezničkog prometa. Već [[1872]]. ovom su prugom vlakovi vozili brzinom od 90 km/h. Od [[19. prosinca]] [[1932]]. prometovao je i poznati vlak ''"Fliegender Hamburger"'', koji je s kolodvora ''Lehrter Bahnhof-a'' prema Hamburgu vozio brzinom do tada nevjerojatnih 160 km/h. Zbog razvoja željezničkog prometa ''Lehrter Bahnhof'' je doživio i nekoliko pregradnji i modernizacija, posebice [[1912]]. i [[1929]]. godine.
 
U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] kolodvor je bio teško oštećen. Nakon rata kolodvor je obnovljen tek toliko da bi omogućio nesmetano odvijanje prometa. Dana [[28. kolovoza]] [[1951]]. krenuo je zadnji vlak prema [[Wustermark]]u i [[Nauen]]u. Uklanjanje ruševina započelo je dana [[9. srpnja]] [[1957]]., a [[22. travnja]] [[1958]]. minirano je glavno pročelje. Radovi na obnovi bili su vrlo teški i protegli su se do ljeta [[1959]].
 
U poratno doba ovaj je kolodvor izgubio na svojoj važnosti budući je bio i zadnji kolodvor u [[Zapadni Berlin|Zapadnom Berlinu]]. Sljedeći kolodvor, [[Bahnhof Berlin Friedrichstraße|''Berlin Friedrichstraße'']], nalazio se već u sovjetskom sektoru. Nakon izgradnje [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] [[1961]]. našao se u njegovoj neposrednoj blizini i time potpuno izgubio na značajuznačenju.
 
Kao [[spomenik kulture]] ''Lehrter Stadtbahnhof'', i dalje sačuvan u izvornom obliku, saniran je [[1987]]. godine za 750-. obljetnicu grada Berlina.
 
Ljeta [[2002]]. ''Lehrter Stadtbahnhof'' srušen je radi početka izgradnje novog berlinskog Glavnog kolodvora.
 
=== Pregradnja u berlinski Glavni kolodvor (2002.–2006.) ===
Redak 48:
[[Datoteka:Train station Berlin Lehrter Bahnhof 2.jpg|mini|Gradilište Glavnog kolodvora – unutrašnjost]]
 
Već nakon ujedinjenja [[1989]]. berlinski [[Senat]] započeo je s planiranjem novog prometnog koncepta Berlina, a na mjestu kolodvora ''Lehrter Stadtbahnhof-a'' predviđeno je novo, suvremeno čvorište s priključkom na berlinsku gradsku (''S-Bahn'') i podzemnu (''U-Bahn'') željeznicu. U lipnju [[1992]]. Vlada [[Njemačka|Savezne Republike Njemačke]] donijela je odluku o izgradnji novog Glavnog kolodvora na mjestu starog gradskog kolodvora ''Lehrter'' (''Lehrter Stadtbahnhof''). Godine [[1993]]. raspisan je natječaj za projekt ''Lehrter Bahnhof'', na kojem je izabran hamburški arhitektonski ured "''Gerkan, Marg und Partner''".
 
Izgradnja berlinskog Glavnog kolodvora uslijedila je u nekoliko faza. Godine [[1995]]. započeta je gradnja Tunela [[Tiergarten]], koji je dovršen [[2005]]. s posljednjim radovima ispod Lehrterkolodvora Bahnhof-a''Lehrter''. [[Tunel]] se sastoji od četiričetiriju cijevi za međugradski i regionalni promet, dvijedviju cijevi za [[podzemna željeznica|podzemnu željeznicu]] (U55), te od jednog cestovnog tunela, koji se prozračuje preko 60-metarskog tornja sagrađenog [[2004]]. godine. Pri gradnji tunela preusmjeren je i tijek rijeke [[Spree]], a prodiranje vode u tunele prouzročilo je jednogodišnje kašnjenje u izgradnji.
 
Godine [[2001.]] započeta je izgradnja mostova za novi pravac gradske željeznice, a [[2002]]. počeli su radovi na izgradnji krova. Postavljanje čelično-staklene konstrukcije krova bio je posebno težak zadatak, a tijekom izvođenja radova staklena površina krova smanjena je za 100 m.
 
Godine [[2003]]. završeni su mostovi i glavna hala, čime je mogao biti uspostavljen promet preko novog prometnog pravca. Srušen je i stari ''Lehrter Stadtbahnhof'' koji je stajao točno pred gradilištem novog kolodvora.
 
=== Otvorenje ===
[[Datoteka:Opening Berlin Central Station.JPG|mini|Svečanost otvorenja (''Simfonija svjetla'')]]
 
Dana [[26. svibnja]] [[2006]]. Glavni kolodvor svečano je otvorila [[kancelar]]ka [[Angela Merkel]], koja je na svečanost stigla posebnim vlakom iz [[Leipzig]]a zajedno s ministrom prometa [[Wolfgang Tiefensee|Wolfgangom TiefenseeTiefenseeom]]om. Za otvorenje je priređen spektakl pod nazivom "Simfonija svjetla", a [[27. svibnja]] je održano nekoliko koncerata i različitih priredbi i na drugim novim kolodvorima ''Gesundbrunnen'', ''[[Potsdamer Platz]]'' i ''Berlin Südkreuz''. Međugradski i regionalni promet preko novog Glavnog kolodvora službeno je započeo dana [[28. svibnja]].
 
 
== Arhitektura i konstrukcija ==
[[Datoteka:Berlin Central Station Top Floor.JPG|mini|Najviša razina)]]
[[Datoteka:HBFuntereEbene.jpg|mini|Najniža razina (Sjeversjever-Jugjug)]]
 
Promet se odvija na pet razina: glavne platforme su dva kolosijeka gradske željeznice na mostovima, 10 m višim od razine ulica, kao i četiri kolosijeka koja se protežu 15 m ispod površine. Peroni u priključenom tunelu [[Tiergarten]] vode ispod rijeke Spree u smjeru juga i potom prolazeći pored [[Reichstag]]a završavaju na južnom rubu [[Potsdamer Platz]]-a. U pravcu sjevera podzemno su povezani sa sjevernim prometnim prstenom. Predviđena je i stanica podzemne željeznice U-55 (tzv. ''kancelarska podzemna željeznica'').
 
[[Most]]ovi gradske željeznice ne rasterećuju samo prostor Glavnog kolodvora, već i obližnju Humboldtovu luku, a dugi su 450 m. Savijeni su u [[tlocrt]]u prateći smjer linija gradske željeznice i šire se sa četiri na šest platformi, kao i dodatni kolosjecikolosijeci širine od 39-66 m. Ovi mostovi protežu se nad riječnom lukom na stupovima od 60 m. Konstrukcija im se sastoji od luka s čeličnim cijevima i vijencem betonske grede. Spojevi čeličnih cijevi po prvi su put na svijetu izliveni u [[čelik]]u.
 
Glavna hala duga je 321 m i proteže se u smjeru zapad-istok. Zatvara je savijena, mješinasta staklena [[konstrukcija]] bez potpornja, u koju su integrirane solarne ćelije. Hala je široka od 56-68 m, a visina joj iznosi 17 m. Sastoji se od tri dijela od kojih je zapadni dugačak 172, a istočni 107 m. Između njih je 42 m široki i 210 m dugački sjeverno-južni savijeni krov bačvastog svoda. Sjeverno-južni krov ovješen je na dva tornja, koji nadvisuju glavnu halu.
Redak 106:
=== Regionalni promet ===
 
Berlin Glavni kolodvor je jedino čvorište gdje se susreću sve RE-RegionalExpress-linije (osim RE6), koje povezuju najveći dio pokrajine [[Brandenburg]] i dijelove pokrajine [[Mecklenburg-Vorpommern]]:
 
* '''RE1:''' ([[Magdeburg]]–) [[Brandenburg (Havel)]]–[[Frankfurt na Odri]] (–[[Eisenhüttenstadt]])