Moć: razlika između inačica

Moć (grč. ''dynamis''; lat. ''potentia, potestas'') se danas definirana na mnogo raznih načina, te se suvremena shvaćanja moći najbolje mogumože prikazati krozpreko nekoliko središnjih debata o prirodi moći, prije svega: da li je onamoć individualno ili kolektivno svojstvo (vezano s tim javlja se i pitanje dispozicija i intencionalnosti), da li je negativna (ograničavanje djelovanja) ili pozitivna (omogućavanje), te uključuje li prisilu ili jeju isključuje (npr. Foucault smatra da se moć prakticira isključivo nad slobodnim ljudima, i to u onoj mjeri u kojoj su slobodni). Može se identificirati još čitav niz joši uvijekdalje aktualnih sporova o moći, njenoj prirodi, izvorima i oblicima, te valja biti jako oprezan udavanjupri davanju općih određenja.

: Vrlo široko primjenjivana, ova definicija često je predmet nerazumijevanja, dijelom i zbog njene široke recepcije u anglo-američkoj sociologiji preko prijevoda T. Parsonsa, koji nije sasvim precizan. Naime, iako se obično mogućnost provođenja vlastite volje unatoč otporu vidi kao specifičnost moći, taj aspekt ustvari je marginalan u njemačkom izvorniku. Ono 'čak i' u definiciji ima jasnu funkciju, istaknuti da javljanje otpora nije nužno da bi se govorilo o moći. Ono što je presudno jest da je moć stanovita vjerojatnost nekog ishoda, te da je ta vjerojatnost sadržana unutar određenog društvenog odnosa. Dakle, iako shvaća moć kao nešto čime raspolažu pojedinci, Weber drži da je ona smještena u odnosima, čime zauzima jasnu relacionističku poziciju, i danas najšire prihvaćenu u sociologiji.