Merovinzi: razlika između inačica

'''Merovinzi''' su dinastija [[Franci|franačkih]] [[kralj]]eva, koja je vladala [[Franačka|Franačkom]] od [[481.]] do [[751.]] godine. Merovinška dinastija duguje svoje ime Merovehu, vođi [[Salijski Franci|Salijskih Franaka]] od [[447.]] do [[458.]] Merovinzi postaju poznati pod [[Hilderik I.|Hilderikom I.]] poslije njegove pobjede nad [[Vizigoti]]ma, [[SaksonciSasi|SaksoncimaSasima]] i [[Alemani]]ma. Ponekad su ih nazivali dugokosi kraljevi, jer su imali dugu [[kosa|kosu]].

Hilderikov sin [[Klodvig I.|Klodvig]] (481.—511.) bio je ujedno i najznačjniji vladar dinastije Merovinga. Ujedinio je većinu [[Galija|Galije]] sjeverno od LoareLoire poslije pobjede nad rimskim patricijem Sijagrijem, namjesnikom dijela Galije između Loire i Seine. [[510.]] godine postao je jedini vođa i Salijskih i [[Ripaurski Franci|Ripaurskih Franaka]] i na taj način ujedinitelj Franaka. Bio je i prvi francuski kralj koji je primio [[kršćanstvo]]. Smatra se da je veliki utjecaj na promjenu vjere imala njegova žena [[Klotilda]]. Klodvig je [[krštenje|kršten]] [[496.]] i u sljedećih deset godina još tri tisuće njegovih ratnika primaju kršćanstvo, čime je taj proces kod Franaka uzeo maha. Krštenje samog Klodviga obavljeno je u tajnosti, jer su franački ratnici u početku bili nepovjerljivi prema kršćanskom Bogu.

Poslije njegove smrti carstvo je podijeljeno između četiri sina, prema starom salijskom pravu. Oblasti koje su sinovi dobili nisu predstavljale kompakte cjeline. Taj običaj se održao još sto godina. Iako je vladalo više Merovinškihmerovinških kraljeva, kraljevstvo je ostajalo jedinstveno, jer vlast je bila kolektivna.