Keglevići: razlika između inačica

Poslije pojma "de genere" navodilo se ime prapradjeda, to znači da je neki Percal bio prapradjed Budislava de genere Percal. Kada se vide stari srednjovjekovni rukopisi, odmah je jasno kako su neka imena i malo "krivo" transkribirana.

 

 

Maurus trgovac iz Amalfija, otac od Petra Pantaleona, je godine 1023. bio osnivač bolnice "Muristan" <ref>[http://blessed-gerard.org/stmarial.htm Muristan]</ref> u [[Jeruzalem|Jeruzalemu]] pokraj samostana Svetog Ivana Krstitelja. Bolnica zvana "Muristan" bila osnovana u tako zvanom "Marijinom stanu" jednoj gostinskoj kući neposredno uz crkvu [[Sveta Marija|Svete Marije]]. Zvali su je tijekom povijesti "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvatske) i "kraljica Hrvata". U Amalfiju su u ono vrijeme spomenute i nekoliko obitelji iz Dubrovnika. Gaëta, Napulj i Amalfi bili su pod nominalnim vrhovništvom Bizanta.

Krajem [[19. stoljeće|19.]] i početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] isticao se Oskar Keglević (u. [[1918.]]) koji je bio zastupnik u Hrvatskom saboru i član Narodne stranke. God. [[1883]]. prodao je gorička dobra, a [[1905]]. godine i ostala u Varaždinskoj županiji. Nije imao potomaka te je s njime izumrla [[Hrvatska|hrvatska]] grana obitelji.

Geza Mattachich-Keglevich, ljubavnik kčerke kralja Belgije Leopolda II., nije bio ni rođak od Oskara, niti nije bio adoptirani od Oskara, niti nije bio sin iz prvog braka njegove žene, koja bila u njezinom prvom braku udana Matačić, nego je odsjedijo 4 godine zatvora od [[1898.]] do [[1902.]] zbog falsificiranja dokumenata. Osim toga nije ono gospodarstvo, gdje je jedan veliki francusko-belgijski koncern u Hrvatskoj imao tvornicu, pripadalo Oskaru, nego Franji Kegleviću, čija sestra se za jednog Taljana udala i nasljedila od Istvana Keglevicha proizvodnju vodke u Trstu, jer je njoj Istvan bio stric. Međutim bilo je i dva različita Istvana, kao što je prije toga bilo i dva različita Ivana. Stjepan sin tog Istvana je od Franje dobio novce, da bi odstupio od nasljedstva te proizvodnje vodke u korist Stjepanove sestrične Franjine sestre, jer se ona udala za Taljana. O tom Franji su još [[1896.]] pisali [[Subotica|Subotičke]] novine, kako je bio u [[Budimpešta|Budimpešti]] na proslavi Mađarskog milenijuma sa Srpskom zastavom. Tek poslje toga se doselio u Hrvatsku, kao što su se potomci Aleksandra Keglevića, koji je početkom 19.stoljeća bio rektor sveučilišta u Budimpešti i poslje toga vrhovni sudac u Mađarskoj nešto ranije također u 19.stoljeću doselili u Hrvatsku. Bilo više Franje Keglevića, koji su bili jednako stari. Bilo i više Istvana, koji su bili jednako stari. Jedan Istvan je bio političar, a drugi Istvan je bio poduzetnik, kao što je prije bio jedan Ivan političar, a drugi Ivan je bio poduzetnik.

 

== Ugarska grana obitelji ==

 

Od njegove djece istaknuli su se kostajnički kapetan Žigmund (u. 1707) te Adam (u. 1713), [[potpukovnik]], a od [[1692]]. godine veliki župan u Torni i od [[1695]]. kraljevski savjetnik i komornik. Za zasluge u borbama protiv pristaša [[Franjo II. Rakoczy|Franje II. Rákóczyja]] kralj [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva|Josip I.]] imenovao ga je [[1708]]. godine [[general|generalom]]. Od njegove djece istaknuo se Josip (u. nakon 1780), veliki župan u Torni od [[1721]]., savjetnik Ugarskoga namjesničkoga vijeća [[1735]]. te kraljevski komornik i savjetnik [[1741]]. Sinovi njegova brata Gabrijela osnivači su dvaju ogranaka ugarske grane obitelji, pripadnici kojih su izgubili izravan doticaj s Hrvatskom.

 

== Zanimljivosti ==

 

Pripadnici hrvatske grane Keglevića u javnom su se životu najčešće isticali kao vojnici. Orođivali su se sa znamenitim plemićkim obiteljima, poticali kulturna nastojanja te bili nositelji patronatskoga prava nad [[crkva|crkvama]] i župama u Hrvatskom zagorju. U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] postupno su se povukli iz javnoga života, posjedi su im se smanjili, a na početku [[20. stoljeće|20. stoljeća]] izumrla je ova, jedna od najistaknutijih hrvatskih plemićkih obitelji.

 

== Bilješke ==