Moskovski metro: razlika između inačica

'''Moskovski metro''' ([[ruski]]: ''Московский метрополитен имени В.И. Ленина'' - Moskovski metro imena V.I. [[Lenjin]]a) je [[podzemna željeznica]] sas najvećim brojem prevezenih putnika na svijetu. Poznat je po iznimno ukrašenim stanicama napravljenim u bogatom [[socrealizam|socrealističkom stilu]].

Prva linija otvorena je 15. svibnja [[1935]]. prema planovima Lazara Kaganoviča, između Sokoljnika i Parka Kulture sa granom prema Smoljenskoj koja je dostigla Kijevsku u travnju [[1937]]. prelazeći rijeku [[Moskva (rijeka)|Moskvu]] preko mosta. Konstrukcija prvih stanica je bila bazirana na drugim podzemnim sustavima, sas rijetkim konstruktivnim inovacijama. Kijevskaja stanica je bila prva koja je imala nacionalne motive.

Dodatne dvije linije izgrađene su do početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]]. U ožujku [[1938]]. Arbatska linija je produžena do Kurske stanice (danas je to Arbatsko-PakrovskaPakrovskaja - tamno plava linija). U rujnu 1938. Gorkovsko-Zamoskvoreckaja linija je otvorena između Sokola i TeatraljneTeatraljnaje. Dizajn stanica je pratio popularni art-decco stil, ali kroz socijalističke vizije. Također, došlo je do tehničkih unapređenja – počelo se sa gradnjom na dubokim nivoima. Stanica Majakovskaja je izgrađena u ovo vrijeme.

Četvrta faza izgradnje odložena je zbog početka Drugog svjetskog rata. Dvije dionice su postale operativne - TetraljnajaTeatraljnaja-Avtozavodskaja (3 stanice) i Kurskaja-IzmajlovskiIzmajlovskij Park (4 stanice). Ipak, izgrađena je linija koja je prelazila rijeku Moskvu, ovaj put [[tunel]]om, a socijalističke motive na stanicama su zamijenili ratni motivi.

Nakon rata počinje izgradnja četvrte faze koja je uključivala Kružnu liniju i duboku dionicu Arbatsko-ParkovskeParkovskaje linije od Trga Revolucije do KievskajeKijevskaje, i površinsku dionicu do Prvomajskaje rane [[1950]]. Vrhunac dizajna i dekoracije su evidentni na ovim stanicama.

Kružna linija je prvo planirana ispod Baštenskog Prstena (Sadovoje Koljco), kružnog bulevara koji se nalazi na granici Moskve 16. stoljeća. Prvi dio linije između Parka Kulture i KurskeKurskaje (1950.) nalazi se ispod ovog bulevara. Međutim kasniji planovi su izmjenjeni tako da sjeverni dijelovi linije idu na oko 1-1,5 km od prstena, čime je obuhvaćeno 7 od 9 željezničkih terminala. Slijedeći dio KoltsevajaKružne linije otvoren je 1952. godine (Kurskaja - BeloruskajaBelorusskaja). Kružna linija je završena [[1954]]. godine.

Razlog za izgradnju duboke dionice ArbatskeArbatskaje linije bio je početak [[Hladni rat|Hladnog rata]]. Stanice su veoma duboke i planirane su kao sklonište u slučaju atomskog napada. Nakon završetka izgradnje 1953. stare linije su bile zatvorene a potom 1958. ponovo otvorene kao dio nove linije - FiljovskeFiljovskaje. U daljnjem razvoju metroa izraz "faza" više nije korišten iako se period izgradnje između 1957. i 1958. ponekad naziva petom fazom.

Tokom kasnih pedesetih, arhitektonska ekstravagancija novih metro stanica značajno opada i dekoracije na nekim stanicama (Aleksevskaja)su primjetno pojednostavljene u odnosu na originalne planove. To je rađeno po naređenjima [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]], koji je favorizirao svedene dekoratvne motive. Razvijen je tipski plan, koji je ubrzo postao poznat pod nazivom „Sorokonožka“. Primjenjen je na sve nove stanice, tako da izgledaju gotovo identično - razlikuju se jedino po boji mermeramramora i keramičkih pločica. Tek sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća ekstravaganca se povratila i originalnost je ponovo postala popularna.

Moskovski metro ima široku prugu, 1524 [[mm]], kao i regularne pruge ruske željeznice. ProsiječnaProsječna razdaljina između stanica je čak 1,8 km. Najkraća je 585 m između stanice AleksandrovskiAleksandrovskij Sad i stanice Arbatskaja a najduža je 3,5 km. Velika razdaljina ima utjecaj i na visoku prosječnu brzinu od 42 km/h.

Moskovski metro trenutno sadrži 171 stanicu, od kojih je 70 na dubokoj razini, a 87 su pliće. Od dubokih, 53 imaju pilone, 16 stubove, a jedna je nadsvođena jedinstvenim lukom (lenjingradska tehnologija). Od plićih stanica, 65 su sa pilonima (veći dio njih neslavni „sorokonožka“ dizajn „sorokonožka“), 19 sa jednim lukom (krakovska tehnologija). Postoji još 10 površinskih stanica i 4 iznad zemlje. Stanica VorobjoviVorobjovy GoriGory se nalazi na mostu. Postoje još 3 metro-mosta.

Planira se proširivanje sustava dodatnim linijama lakog metroa poput ButovskeButovskaje linije. Slijedeća linija koja će biti otvorena je Solncevskaja.

U [[vlak]]u na drugoj liniji metroa 6. veljače [[2004]]. eksplodirala je bomba pritom ubivši 42 i ranivši 250 ljudi. Odmah su okrivljeni čečenski separatisti. Istraga je dovela do stanovnika Karačaj-Čerkesian oblasti, radikalnog separatista, koji je izvršio samoubojstvo.