Miloš Obrenović: razlika između inačica

Dodano 865 bajtova ,  prije 13 godina
+izvor i dvije slike, te predložak za Zajednički poslužitelj
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MastiBot (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: sq:Millosh Obrenoviqi
+izvor i dvije slike, te predložak za Zajednički poslužitelj
Redak 1:
[[Datoteka:MilosObrenovic 1848.jpg|mini|desno|200px|Knez Miloš Obrenović oko 1848. <small>(slikar: [[Moritz Michael Daffinger]])</small>]]
'''Miloš Obrenović''', [[srpski jezik|srp.]] '''Милош Обреновић''', ([[18. ožujka]] [[1780.]] - [[26. rujna]] [[1860.]]) je bio [[Srbija|srpski]] knez. Vladao je Srbijom u dva navrata: [[1815.]]-[[1839.]] i [[1858.]]-[[1860.]] godine. Bio je veliki državnik i diplomat. Jedan je od zaslužnijih za dobar politički status Srbije u [[Europa|Europi]].
[[Datoteka:Knez Milos Obrenovic.jpg|mini|desno|200px|Knez Miloš Obrenović oko 1824.]]
'''Miloš Obrenović''', [[srpski jezik|srp.]] '''Милош Обреновић''', ([[18. ožujka]] [[1780.]] - [[26. rujna]] [[1860.]]) je bio [[Srbija|srpski]] knez. Vladao je Srbijom u dva navrata: [[1815.]]-[[1839.]] i [[1858.]]-[[1860.]] godine. Bio je veliki državnik i diplomat. Jedan je od zaslužnijih za dobar politički status Srbije u [[Europa|Europi]].
 
Miloševo prezime je bilo Teodorović. Prezime Obrenović preuzeo je [[1810.]] godine, poslije smrti svog polubrata Milana. Pretpostavlja se da je tako postupio jer je Milan, kao istaknuti vojvoda, imao veliki ugled u narodu. Uz njega je Miloš prošao kroz gotovo sve veće bitke u [[Prvi srpski ustanak|Prvom srpskom ustanku]]. Zbog pokazane hrabrosti, [[Karađorđe]] mu je povjerio [[Užička nahija|Užičku nahiju]] na upravu i obranu.
Line 9 ⟶ 11:
Miloš nije birao načina kako bi učvrstio svoj položaj i kako bi izborio što veću autonomiju za Srbiju. Turke je potkupljivao, a potencijalne konkurente za vlast je uklanjao. Kada je u srpnju 1817. godine u Srbiju tajno došao Karađorđe radi dogovora o organiziranju zajedničkog ustanka [[Grčka|Grka]], Srba i [[Bugarska|Bugara]], Miloš je iz "državnih razloga" naredio ubijanje Karađorđa.
 
Upornom diplomacijom i uz mnogo političkog takta, Miloš je [[29. kolovoza]] [[1830.]] zadobio poseban sultanov akt o djelomičnoj unutrašnjoj samoupravi i slobodnoj školi, takozvani [[Hatišerifhatišerif]]. Posebnim [[berat]]om Milošu je bilo priznato naslijedno baš-kneževsko dostojanstvo.<ref>Čulinović, Ferdo. ''Državnopravna historija jugoslavenskih zemalja XIX. i XX. vijeka.'', Druga knjiga : ''Srbija – Crna Gora – Makedonija – Jugoslavija – 1918.–1945.'', Zagreb : Školska knjiga, 1954., str. 15.
{{Citat|2. Knez Miloš Obrenović, na osnovu carske diplome, koju je dobio i u nagradu za njegovu vernost mojoj Visokoj Porti, potvrđen je u dostojanstvu baš-kneza (prvog kneza) srpskog naroda i to će dostojanstvo ostati nasledno u njegovoj porodici;|izvorno}}</ref>
 
Iako je sam bio nepismen, knez je dobro osjećao potrebe novog vremena. Zahvaljujući njemu, srpski mladići su počeli školovati se u [[Rusija|Rusiji]], [[Ugarska|Ugarskoj]], [[Austrija|Austriji]] i [[Njemačka|Njemačkoj]], dok su, po kneževom pozivu, u Srbiju počeli dolazizi liječnici, profesori, inženjeri. Gospodarstvo cijele zemlje je uznapredovalo, pogotovo zbog toga što se novi stanovnici šalju u opustjele oblasti, a za to su dobili značajne [[porez|porezne]] olakšice.
Line 18 ⟶ 21:
 
Mihailo je nastavio vladati po uzoru na svog oca, pa je i on ubrzo prognan iz zemlje. Ustavobranitelji su [[1842.]] godine doveli Karađorđevog sina [[Aleksandar Karađorđević|Aleksandra]], koji je vladao do 1858. godine. Nakon devetnaest godina izganstva, Miloš se vratio u Srbiju i započeo svoju drugu, kratkotrajnu vladavinu, koja je trajala do 1860.
{{commonscat|Miloš Obrenović I, Prince of Serbia|Miloš Obrenović}}
== Izvori ==
{{izvori}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Obrenović, Miloš}}
Line 23 ⟶ 29:
[[Kategorija:Srpski vladari]]
 
<!-- interwiki -->
[[bg:Милош Обренович]]
[[bs:Miloš Obrenović]]