Wikipedija

Geokronologija: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Geološka kronologija''' je [[kronologija]] koju rabe [[Geologija|geolozi]] i drugi znanstvenici kako bi se opisalo vrijeme i odnosi između događaja koji su se dogodili u [[povijest|povijesti]] [[Zemlja|Zemlje]]. Tablica geoloških razdoblja koja je ovdje opisana je u skladu s datumima i nomenklaturom predložene od strane [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|Međunarodne komisije za stratigrafiju]] i rabi standardne kodove [[Geološka služba SAD|Geološke službe SAD]].
 
Geološki [[dokaz]]i ukazuju kako je Zemlja stara oko 4.570 [[milijun]]a godina. Geološko ili "duboko" vrijeme Zemljine prošlosti je organizirano u različite jedinice prema događajima koji se dogodili u svakom razdoblju. Različiti opsezi vremena su obično podijeljeni po većim geološkim i [[Paleontologija|paleontološkim]] događajima kao što su [[masovna izumiranja]]. Na primjer, međa između peridoa [[Kreda (periodgeološko razdoblje)|krede]] i [[paleogen]]a je definirana u skladu s događajem masovnog izumiranja koji je označio kraj [[dinosaur]]a i brojnih morskih vrsta.
 
== Terminologija ==
Redak 65:
|-
| rowspan="8" style="background:#7FAD51" | [[Mezozoik]]
| rowspan="2" colspan="2" style="background:#7FC31C" | [[Kreda (periodgeološko razdoblje)|Kreda]]
| style="background:#DEF197" | [[Kasna kreda|Gornja/kasna]]
| rowspan="2" | [[Cvjetnjače]] se pojavljuju, zajedno s novim tipovima insekata. Više [[moderne ribe|modernih riba]] se počinje pojavljivati. [[Ammoniti]], [[Belemnoidea|belemniti]], [[rudist]]i, [[Echinoidea|ehinoid]]i i [[Porifera|spužve]] su česte. Mnogi novi tipovi [[dinosaur]]a (npr. [[Tyrannosauridae|tirannosauri]], [[Titanosauridae|titanosauri]], [[Hadrosauridae|hadrosauri]] i [[Ceratopsidae|rogati dinosauri]]) evoluiraju na kopnu, isto kao i [[Eusuchia|moderni krokodili]]; [[mosasaur]]i i moderni morski psi se pojavljuju u miru. Primitivne [[Aves|ptice]] postepeno zamjenjuju pterosaure. [[Kljunaši]], [[torbari]] i [[placentni]] sisavci se pojavljuju. Raspad [[Gondwana|Gondwane]].
Redak 98:
| rowspan="3" colspan="2" style="background:#67C6DE" | [[Permij]]
| style="background:#B3E3EE" | [[Lopingij]]
| rowspan="3"| Kopnene mase se sjedinjuju u superkontinent [[Pangea|Pangeu]]. [[Sinapsidi|Sinapsidski]] [[reptil]]i postaju česti ([[pelikosaur]]i i [[terapsid]]i), [[parareptilu]]s i [[temnospondili|temnospondilski]] vodozemci su također česti. Karboniferska flora je zamijenjena gimnospermama u sredini periodarazdoblja. [[Coleoptera|Bube]] i [[Diptera|muhe]] evoluiraju. Morski život cvjeta na toplim plitkim grebenima. [[Produktidi|Produktidske|]] i [[Spiriferidi|Spiriferidske]] forme brahiopoda, dvokrilne školjke, [[foraminifere]]i amoniti su sveprisutni . Kraj permijsko-karboniferskog ledenog doba. Na kraju periodarazdoblja se događa [[Permijsko izumiranje]]- 95% života na Zemlji izumire.
| style="background:#B3E3EE" | 260.4 ± 0.7 <sup>*</sup>
|-
Redak 130:
| style="background:#8091AD" | 359.2 ± 2.5 <sup>*</sup>
|-
| rowspan="3" colspan="2" style="background:#9999C9" | [[Devon (periodgeološko razodoblje)|Devon]]
| style="background:#CBBDDC" | [[Kasni devon|Gornji/kasni]]
| rowspan="3"| Pojava prve [[mahovina|mahovine]] i [[equisetum]]a, pojava [[progimnosperme|progimnospermi]] (prvih sjemenjača), prvo drveće ([[Archaeopteris]]). U moru [[strofomenidi]] i [[atripidi]] [[brahiopod]]i, [[Rugosa|rugose]] i [[Tabulata|tabulate]] koralji, te [[krinoidi]]s su sveprisutni. [[Gonijatiti]] i [[ammoniti]]s su česti, a pojavljuju se [[koleoidi]] . Broj trilobita se smanjuje. Sumrak [[Ostrakodermi|ostrakoderma ]]s ; ribe s čeljusti ([[plakodermi]], [[Sarcopterygii]] i [[koštunjače]] fish, te rani [[morski psi]]) su važan dio morske faune. Prvi [[vodozemci]] (ali još uglavnom vodeni). "Stari Crveni kontinet" ([[Euramerika]])
Redak 157:
| rowspan="3" colspan="2" style="background:#F981A6" | [[Ordovicij]]
| style="background:#FBB4BD" | [[Kasni ordovicij|Gornji/kasni]]
| rowspan="3" | [[Beskralješnaci]] su vrlo razgranati i uključuju mnogo novih tipova. Rani koralji, [[brachiopodi]] ([[Orthida]], [[Strophomenida]], itd), [[dvokrilne školjke]], [[nautiloidi]], [[trilobiti]], [[ostrakodi]], [[bryozoa]], mnogi tipovi [[bodljokošci|bodljokošaca]] ([[Cystoidea|cystoids]], [[morska zvijezda|morske zvijezde]] itd.), razgranati [[graptoliti]] i ostali razredi su učestali. [[Konodont]]i su bili primitivni planktonski kralješnjaci koji se pojavljuju na početku ordovicija. Ledeno doba na kraju periodarazdoblja. Prve i vrlo primitivne kopnene [[biljka|biljke]].
| style="background:#FBB4BD" | 460.9 ± 1.6 <sup>*</sup>
|-
Redak 184:
|-
| colspan="2" style="background:#DCABAA" | [[Kriogenij]]
| colspan="2" | MogućiMoguće periodrazdoblje [[Snježna grudva Zemlja|Snježne grudve Zemlje]], [[Rodinija]] se počinje lomiti
| style="background:#DCABAA" | 850 <sup>6</sup>
|-
Redak 238:
| style="background:#809090" | 3800
|-
| style="background:#809090" rowspan="4" | [[Had (periodgeološko razdoblje)|Had]]<br><sup>5,7</sup>
| style="background:#809090" | [[Donji imbrij]]
| colspan="4" | &nbsp;
Redak 259:
# Paleontolozi često rabe [[faunalne faze]] umjesto geoloških razdoblja. [[Nomenklatura]] faza je često prilično složena. V. [http://flatpebble.nceas.ucsb.edu/cgi-bin/bridge.pl?action=startScale Harland] za izvrsno sređenu kronologiju faunalnih faza.
# Datumi su neznatno nejasni uz uobičajene varijacije u nekoliko postotaka između različitih izvora. To je uglavnom zbog nesigurnosti [[Radiometrijsko datiranje|radiometrijskog datiranja]] i problema koji uzrokuje rijetkost pronalaženja nalaza pogodnih za radiometrijsko datiranje na mjestima gdje bi bili najkorisniji. Datumi i pogreške su u skladu s kronologijom [[Međunarodna komisija za stratigrafiju|Međunarodne komisije za stratigrafiju]] uz 2004. Datumi označeni zvjezdicom označavaju [[GSSA|Globalne stratotipske granice i točke međe]] i o njima postoji međunarodni konsenzus.
# Kroz historijupovijest se [[kenozoik]] dijelio na [[kvartar]]nu i [[tercijar]]nu pod-eru, isto kao i na perioderazdoblje [[neogen]] i [[paleogen]]. Međutim, Međunarodna komisija za stratigrafiju je nedavno odlučila daprestanak prestaneprihvaćanja prihvaćati izrazeizraza kvartar i tercijar kao dio službene nomenklature.
# U Sjevernoj Americi Karbonifer je podijeljen na razdoblja [[Misisipij]] i [[Pensilvanij]].
# [[Proterozoik]], [[arhej]] i [[Had (periodgeološko razdoblje)|had]] se ponekad zajedno nazivaju kao [[Prakambrij|Predkambrijsko vrijeme]] a nekad jednostavno kao [[Kriptozoik]].
# Definirano kao apsolutno doba ([[Globalno standardno stratigrafsko doba]]).
# Iako se često koristirabi, [[Had (periodgeološko razdoblje)|Had]] nije formalni eon i o donjoj granici za eoarhej još nije postignut dogovor. Had se također ponekad naziva [[Priscoan]].
# Ova četiri naziva su uzeta iz geologije Mjeseca. Njihova upotreba za geologiju Zemlje je neslužbena.
# Početak epoherazdoblja [[Holocen]]a je ovdje naveden prije 11.430 yearsgodina ± 130 godina. Za dalju diskusijuraspravu vezanu uz datiranje epohe v. [[Holocen]].
</div>
 
==Grafička kronologija==
Druga i treća kronologija predstavljaju pod-periodrazdoblje ranije kronologije, što je označeno zvjezdicom.
 
==Literatura==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Geokronologija"