Tajland: razlika između inačica

}}

 

 

Planine zauzimaju sjeverni i zapadni dio zemlje (najviši vrh je Inthanon, 2.565 m). Na sjeveroistoku se nalazi brežuljkasta uzvisina Khorat koju rijeka Mekong dijeli od Laosa. Središnji dio zemlje zauzima široka dolina rijeke [[Chao Phraya]]. Dolina je jezgra tajlandske države; ovdje živi većina stanovništva. Tajlandu pripada i sjeverni dio [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]].

 

Prvo domaće kraljevstvo bilo je Sukhothai koje se početkom 13. stoljeća osamostalilo od [[Khmersko Carstvo|Khmerskog Carstva]]. Teravada [[Budizam]] proglašen je tada državnom religijom. Od sredine 14. stoljeća do [[1767]]. dominiralo je kraljevstvo Ayutthaya, a nakon poraza od burmanskih snaga tajlandsku državu je [[1769]]. ponovo ujedinio kralj Taksin. Njegov general Chakri preuzeo je prijestolje [[1782]]. i osnovao dinastiju iz koje potječe i današnji kralj.

 

U doba kolonijalnih osvajanja europskih sila u 19. stoljeću Tajland je uspio očuvati neovisnost, iako se obično smatrao dijelom [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] interesne sfere. Nakon državnog udara [[1932]]. postao je ustavna monarhija, a na vlasti su se uglavnom smjenjivale vojne vlade. U doba [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] surađivao je s [[Japan]]om, ali nakon rata nije okupiran zbog podrške [[SAD]]-a koje su trebale pouzdanog antikomunističkog saveznika u jugoistočnoj [[Azija|Aziji]]. Politički stabilna civilna vlada formirana je [[1992]].

 

Većinu stanovništva čine etnički [[Tajlanđani]] čiji je jezik član tajske jezične skupine (srodan [[laoški jezik|laoškom]]) i koji su uglavnom [[Budizam|budisti]]. Osim njih, u zemlji živi i velik broj [[Laošani|Laošana]] koncentriranih u sjeveroistočnom dijelu zemlje. Brojna [[Kinezi|kineska zajednica]] ima velik utjecaj u gospodarskom životu zemlje. Na sjeveru žive planinski narodi, među kojima se ističu [[Hmong]] i [[Karen]].

 

U posljednja dva desetljeća tajlandsko gospodarstvo je zabilježilo jednu od najvećih stopa rasta na svijetu, s prekidom u doba azijske financijske krize [[1997]]. – [[1998]]. Izvoz industrijskih proizvoda, osobito elektronike, odjeće i obuće, vozila, namještaja, hrane, plastike i igračaka čini oko 60% [[BDP]]-a. Sve je važniji i [[turizam]]. BDP je u 2004. bio 8.100 [[američki dolar|USD]] po stanovniku, mjereno po PPP-u.

 

{{Azija}}

{{OIK}}

[[Kategorija: Tajland| ]]

 

{{Link FA|id}}

{{Link FA|lo}}

{{Link FA|af}}

 

[[ace:Muang Thai]]

[[af:Thailand]]