Inačica od 3. srpnja 2009. u 18:09 uredi TXiKiBoT (razgovor \| doprinosi) 100.484 edits m robot Dodaje: sh:Sinedrij ← Starija izmjena		Inačica od 20. prosinca 2010. u 22:57 uredi ukloni ovu izmjenu Flopy (razgovor \| doprinosi) 16.845 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 9: == Sinedrij u antičkoj Grčkoj == Sinedrij je u [[antika\|antičkoj]] [[Grčka\|Grčkoj]] vijeće ravnopravnih članova zaduženo za javne poslove. Tako su se npr. nazivala [[amfiktionija\|amfiktionijska]] vijeća i skupštine, savezno vijeće i skuština Helena u Plateji o svetkovini Eleuterije i skupština u [[Korint]]u (377. ppr.~~n.e~~ Kr.), gdje je zaključeno da se povede rat protiv [[Perzija\|Perzije]]. U gradovima se ime "sinedrij" koristi za niži sud sedmorice. == Židovski sinedrij == Redak 15: Kod Židova, sinedrij u Jeruzalemu ima osobitu ulogu: za razliku od Grčke, ujedinjuje svjetovnu i vjersku vlast. === Jeruzalemski sinedrij do godine [[70. ~~n.e.~~]]=== U doba grčke vlasti, autonomnom židovskom zajednicom u Judeji upravlja geruzija (savjet staraca), a nešto kasnije veliki sabor ([[hebrejski]]: ''kneset hag'dola''), iz kojeg će se razviti sinedrij (sanhedrin). Nije sigurno kada je geruzija osnovana i koliki je značaj imala, te kako je je bila sastavljena, u razno doba povijesti. Svećenik Ezra sazvao je sredinom V5. ststoljeća pr.~~p.n.e~~ Kr. (dakle još pod vladavinom Babilona) prvi "Veliki sabor" najstarijih, iz čega postepeno nastaje stalna institucija, koja če u ~~III~~3. ststoljeću pr. ~~p.n.e~~Kr. postati poznata pod grčkim imenom "sinedrij", odnosno hebreizirano "sanhedrin". Za državne samostalnosti [[Judeja\|Judeje]], pod Hasmonejcima i Antipatridima, od [[140. ppr.~~n.e~~ Kr.]] do 6godine n[[6.e]], Sinedrij je organ najviše državne vlasti, tj. državni savjet i glavno sudište. Kada je Judejom, uz podršku Rima, zavladao kralj [[Herod I Veliki]] (37. - 4. ppr.~~n.e~~ Kr.), dao je pobiti ili protjerati sve članove sinedrija, osim dvojice. Zamjenjuje ga Kraljevskim vijećem, u koji imenuje svoje rođake i poslušnike. Dvojica pošteđenih, Šamaja i Abtaljon, ipak su odbili položiti zakletvu poslušnosti novome kralju. Okupljaju oko sebe kolegij učenjaka ([[farizeji#pismoznanci\|pismoznanaca]], uglavnom pripadnika stranke [[farizeji\|farizeja]]. Oni sebe smatraju jedinim legitimnim sinedrijem. Razvijaju snažnu aktivnost među narodom i zadobivaju ugled i utjecaj. Oni proučavaju i tumače ne samo Toru, nego i usmeni Nauk. Zalaze među narod i podučavaju ga, nastojeći istaći i sačuvati suštinu židovske vjere nasuprot snažnom pritisku i privlačnosti dinamične helenske kulture (koji traje već tri stoljeća) i političke moći Rima (od 63. gpr.~~p.n.e~~ Kr.). Nakon smrti Šamaje i Abtaljona, Sinedrij [[Hilel#Kriza farizejskih rabina i Hilelov odgovor\|zalazi u krizu]], uzrokovanu kako vanjskim pritiskom, tako i unutrašnjim proturječnostima. Krizu razrješava rabin [[Hilel]] koji ubrzo preuzima vodstvo Sinedrija, s titulom "nasi" (knez), kao i vodstvo stranke [[farizej]]a. On provodi radikalnu reformu židovstva i postavlja nove temelje židovskoj religiji, na kojima će graditi njegovi nasljednici u slijedeća dva stoljeća ([[Talmud]], [[rabin]]at, [[sinagoga]]) i koji predstavljaju osnovu židovstva sve do danas. Redak 44: Razaranjem Jeruzalema i jeruzalemskog hrama godine 70~~. n.e~~. dosadašnji sinedrij gubi funkciju i prestaje postojati. Na poziv farizejskog rabina [[Johanan ben Zakaj\|Johanana ben Zakaja]], novi se Sinedrij osniva u gradu [[Jabna]], sastavljen uglavnom od [[rabin]]a iz stranke [[farizeji\|farizeja]]. Na čelu novog Sinedrija je '''nasi''' (knez), grčki: ''patrijarh'', a čine ga učenjaci i tumači zakona. [[Rabin]]i su uspjeli, kao i u doba Heroda I, organizirati "alternativnu" vlast i biti prihvaćeni kao legitimna religijska, zakonodavna i sudska vlast od Židova ne samo u Judeji i okolnim pokrajinama, nego i u dijaspori. U tom se obliku Sinedrij održao do X10. st. === Napoleonov sinedrij ===

Sinedrij: razlika između inačica