Golosjemenjače: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Jarebika (razgovor | doprinosi)
Jarebika (razgovor | doprinosi)
Redak 25:
 
== Razmnožavanje ==
U [[češer]]ićima se nalaze spolni organi. Muške češeriće čine prašnički listovi skupljeni u rese. Svaki prašnički list ima dvije peludnice sa peludnim zrncima. U svakom [[pelud]]nom zrncu su dvije nepokretne spolne stanice. Ženske češeriće čine plodni listovi. U svakom plodnom listu su dva sjemena zamatka sa ženskom spolnom stanicom. Sjemeni zameci leže otvoreno na plodnim listovima, i kažemo da su goli. Zato se ova skupina biljaka naziva golosjemenjače. Zrnca peluda su lagana, pa ih raznosi [[vjetar]]. Donese li ih do sjemenih zametaka ženskog češerića, dolazi do [[oprašivanje|oprašivanja]]. Nakon oprašivanja dolazi do [[oplodnja|oplodnje]]. Iz oplođene jajne stanice nastaje klica-zametak nove biljke. Iz sjemenih zametaka na svakom plodnom listu nastaju dvije [[sjeme]]nke. Zeleni plodni listovi se odrvene i rašire. Listovi sa sjemenkama čine [[plod]], češer. Zreli češer je okrenut prema dolje. Sjemenke su lagane, ispadaju iz češera i raznosi ih vjetar. Zadržavaju pričuvnu [[hrana|hranu]]. U povoljnim prilikama sjemenke prokliju u novu biljku. Za oplodnju kod većine vrsta nije potrebna [[voda]]. Biljkama [[ginkgo]] i [[cikas]] je potrebna voda za [[razmnožavanje]] i imaju gibljive spermatozoide[[spermatozoid]]e. Oni su dokaz [[evolucija (biologija)|evolucije]] i zovemo ih „živi relikti“[[relikt]]i“.
 
==Podrijetlo==
Golosjemenjače su prevladale [[Zemlja|Zemljom]] u [[paleozoik]]u. Dolaskom suhe [[klima|klime]] [[papratnjače]] počinju izumirati, zbog nestašice vode potrebne za razmnožavanje. Među njima je bilo papratnjača, koje su umjesto spora imale sjemenke. Od njih su se razvile golosjemenjače.