Cvjetni pelud: razlika između inačica

'''Pelud''' ili '''Cvjetna pelud''' je čista praškasta [[tvar]] koju proizvode muške [[gameta|gamete]] na [[biljke|biljkama]]. Pelud se sastoji od mnoštva mikrogametofita[[mikrogametofit]]a (polenskih zrnaca). Znanost koja proučava pelud naziva se ''[[palinologija]]'' i vrlo je korisna u [[paleoekologija|paleoekologiji]], [[palentologija|palentologiji]], [[arheologija|arheologiji]] i [[forenzika|forenzici]].

Svako zrnce peluda sadrži vegetativne [[stanice]] i generativne stanice sa dvije [[jezgra|jezgre]]. Zrnca dolaze u različitim oblicima, veličinama i površinskim oznakama osobitim za vrstu biljke. Većina zrnaca je [[sfera|sferičnog]] oblika. Najmanje zrno peludipeluda proizvode biljke iz roda [[Myosotis]] (oko 6 µm).

U raznim uzorcima polenapeluda pronađeni su sljedeći vitamini[[vitamin]]i: [[tiamin]] (B1), [[riboflavin]] (B2), [[piridoksin]] (B6), [[nikotinska kiselina]], [[pantotenska kiselina]], [[folna kiselina]], [[askorobinska kiselina]] (C), [[karotin]], [[rutin]] i vitamini [[E vitamin|E]] i [[D vitamin|D]]. Detaljnom analizom je ustanovljeno da ppeludpelud mnogih biljaka sadrži: [[silicij]], [[sumpor]], [[bakar]], [[kobalt]], [[natrij]], [[željezo]], [[aluminij]], [[kalcij]], [[magnezij]], [[mangan]], [[fosfor]], [[barij]], [[srebro]], [[cink]], [[krom]], [[stroncij]] i druge mikroelemente.

U njegov sastav ulaze i razne [[bjelančevine]] i slobodne amino-kiseline[[aminokiseline]], za organizam važni [[fermentacija|fermenti]] [[katalaza]], [[invertaza]] i neke organske kiseline, [[jabučna kiselina|jabučna]], [[vinska kiselina|vinska]] i [[mliječna kiselina|mliječna]]. Djelovanjem fermenta koje pčele izlučuju prilikom nabijanja polena upeludau [[saće]] u polenupeludu dolazi nakon nekoliko tjedana do znatne izmjene tvari. Kemijski sastav i hranljivahranjiva svojstva razlikuju se između svježeg peluda i peluda u saću.

Oprašivanje je prenošenje peludskogpeludnog praha s [[prašnik]]a na stigmu [[tučak|tučka]]. Postoji više načina oprašivanja:

[[Pčele]] sakupljaju cvijetnicvjetni pelud zato što sadrži [[bjelančevine]], [[masti]], [[šećeri|šećere]], vitamine i druge korisne tvari za njegovanje legla. Ukoliko u košnicu nema doboljnodovoljno unosa cvjetnog praha, pčele zaostaju u razvoju. Peludi raznih vrsta biljaka imaju određene i stalne veličine, boju i oblik. Ako gledamo pod [[mikroskop]]om pelud uzet s tijela pčele ili iz [[med]]a, po njihovoj veličini i obliku možemo odrediti koje je cvjetove posjetila pčela, odnosno od kojih biljaka potiče med.

Veličina pelodovihpeludovih zrna raznih biljaka bitno se razlikuju. U većini slučajeva ta zrna dostižu oko 0,015 - 0,050mm050 mm u razmjeripromjeru, a kod samo malog broja biljaka npr. [[tikva|tikava]], 0,15 - 0,20mm20 mm. Po boji peluda može se raspoznati od kojih je biljaka sakupljeno: bijeli sas [[malina|maline]], svijetložutije sabijel, s [[jabuka]], zlatnožutije svijetložut, sa [[suncokret]]a i žutog [[kokos]]a, crvenožutije sazlatnožut, s [[kruška|krušaka]], tamnocrvenije sacrvenožut, s [[kajsijamarelica|kajsijemarelice]] i [[kesten]]a, smeđi saje tamnocrven, s [[bijela djetelina|bijele djeteline]], žutozelenije sasmeđ, s [[hrast]]a, svijetlozelenije sažutozelen, s [[lipa|lipe]] je svijetlozelen, ljubičasts sa [[facelija|facelije]] itdje ljubičast i tako dalje.