Wikipedija

Metanol: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
→‎Ostalo: - dodao razmak
mNema sažetka uređivanja
Redak 2:
[[Datoteka:Methanol.pdb.png|mini|200px|desno|Kalotni model molekule metanola]]
 
'''Metanol''' (metan + [alkoh]ol) (ili '''metilni alkohol'''), najjednosatvniji alkohol, CH<sub>3</sub>OH, bezbojna, zapaljiva i lako ispariva tekućina neugodna mirisa s vrelištem 64,5°C i talištem od -98°C. To je alkohol s jednim [[ugljik]]ovim [[atom]]om. Miješa se u svim omjerima s vodom, etanolom, eterom i drugim organskim otapalima, otapa i mnoge anorganske soli i celulozni trinitrat (nitrocelulozu), a u manjoj mjeri i masti, ulja, i smolne kiseline. Miješa se s vodom u svim omjerima, pritom nastaju vodikove veze između molekula vode i metanola. U prirodi se nalazi esterski vezan u biljnim tvarima, npr. u ligninu, pa se pojavljuje pri pougljenjivanju drva i alkoholnom vrenju.
 
'''Metanol (Metil-alkohol)''' je alkohol sa jednim [[ugljik]]ovim [[atom]]om.
 
Sažeta strukturna fomula: '''CH<sub>3</sub>-OH'''
 
Mala doza od 30 ml može uzrokovati sljepilo ili čak smrt.
 
== Svojstva ==
Metanol je bezbojna,lako ispariva tekućina. Neugodnoga je mirisa. Temperatura vrelišta mu je 64,5 °C. Dobro se otapa u vodi.
 
Gori u prisustvu [[kisik]]a i CO<sub>2</sub>. Zapaljen gori plavičastim plamenom.<br />
Gorenje:
 
'''2 CH<sub>3</sub>OH + 3 O<sub>2</sub> → 2 CO<sub>2</sub> + 4 H<sub>2</sub>O'''
 
Najjednostavniji je [[alkohol]] no ne koristi se za alkoholna pića jer je otrovan.
 
Gustoća mu je 0.7918<sup>3</sup> g/cm
Line 23 ⟶ 15:
== Upotreba ==
 
Najveće količine metanola koriste se za proizvodnju [[formaldehid]]a, a vrlo velike količine rabe se i za proizvodnju [[antifriz]]a pomiješan s vodom jer ima nižu točku ledišta od vode. Metanol se upotrebljava i kao sirovina za proizvodnju octene kiseline, nekih polimernih i plastičnih masa i materijala, kao organsko otapalo i razrjeđivač, dodatak motornomu gorivu, sredstvo za denaturiranje špirita ([[etanol]]a) i dr..<br />
Koristi se kao pogonsko gorivo kod motora gdje je potrebna velika snaga. Teže je zapaljiv od benzina pa je i to jedan od razloga korištenja. Bolji je za okoliš je sadrži manje CO<sub>2</sub>. No iz benzina se dobiva duplo više energije,a osim toga metanol je otrovan i uzrokuje koroziju. Umjesto njega koristi se [[etanol]]. Nacisti su ga koristili kao gorivo za svoje rakete. U iznimnim slučajevima se, pomiješan s [[voda|vodom]] može koristiti kao antifriz jer ima nižu točku ledišta od vode. Koristi se kao i otapalo.
Prednosti su metanola kao goriva što gorenjem nastaje manje štetnih tvari (CO<sub>2</sub>). za okoliš, nego izgaranjem naftnih derivata. Koristi se kao pogonsko gorivo kod motora gdje je potrebna velika snaga.<br />
Osim toga, može se proizvesti iz različitih jeftinih sirovina; [[drvo]], [[ugljen]], [[prirodni plin]], pa čak i smeće. Nedostatak mu je manja energetska vrijednost, otrovnost i korozivno djelovanje na metale. Nepotpunim izgaranjem metanola nastaje vrlo štetan produkt (formaldehid).
Metanol je vrlo otrovan; posljedice su kroničnoga otrovanja (obično zbog udisanja para) ciroza jetre, smetnje vida, pa čak i sljepilo, a kod akutnog otrovanja može se nastupiti i smrt zbog paralize centra za disanje. Mala doza od 30 ml može uzrokovati sljepilo ili čak smrt. Vrlo je otrovan pa se za razliku od etanola ne koristi kao sastojak alkoholnih pića.
 
Zasićeni je alifastki primarni alkohol, u organizam može dospjeti kroz kožu, udisanjem i gutanjem, djeluje depresivno na središnji živčani sustav (narkotik), ako se proguta može doći do oštećenja probavnog sustava (želudac). Sistemski je otrov, kod akutne izloženosti može doći do oštećenja očnog živca te sljepila.▼
Koristi se i za proizvodnju boja i plastičnih masa.
 
Metabolitskom razgradnjom metanola nastaju kiseli produkti (formaldehid i mravlja kiselina) - acidoza, od tuda mu korozivno djelovanje na želudac. Može se pratiti biološkim monitoringom.▼
 
== Dobivanje ==
Nekad se metanol dobivao suhom destilacijom drveta no danas se najšeće dobiva sintezom [[vodik]]a i [[ugljikov monoksid|ugljikova monoksida]]:
 
Metanol se do [[1923.]] proizvodio suhom destilacijom drva, a poslije, u velikim količinama, iz sinteznoga plina, katalitičkom hidrogenacijom ugljikova monoksida (sintezom iz CO i vodika pod visokim tlakom i temperaturom uz katalizator), prema reakciji:
'''CO + 2H<sub>2</sub> (uz katalizator, tlak = 200 bar, temperatura = 300 °C) → CH<sub>3</sub>-OH''' ▼
 
▲'''CO + 2H<sub>2</sub> (uz katalizator (ZnO, Cr2O3), tlak = 200 bar (20-80 kPa), temperatura = 300 - 400 °C) → CH<sub>3</sub>-OH'''
== Ostalo ==
 
▲Zasićeni je alifastki primarni alkohol, u organizam može dospjeti kroz kožu, udisanjem i gutanjem, djeluje depresivno na središnji živčani sustav (narkotik), ako se proguta može doći do oštećenja probavnog sustava (želudac).
Danas je to niskotlačni postupak (50 do 100bara, 250°C) uz katalizator na osnovi bakra, a sintezni se plin dobiva iz prirodnoga plina, ostatka preradbe nafte ili rasplinjavanjem ugljena.
Sistemski je otrov, kod akutne izloženosti može doći do oštećenja očnog živca te sljepila.
 
▲Metabolitskom razgradnjom metanola nastaju kiseli produkti (formaldehid i mravlja kiselina) - acidoza, od tuda mu korozivno djelovanje na želudac. Može se pratiti biološkim monitoringom.
 
[[Kategorija:Alkoholi]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Metanol"