Razlika između inačica stranice »Znanstvena fantastika«

bez sažetka
[[Roman]] ''[[Frankenstein ili moderni Prometej|Frankenstein]]'' engleske književnice [[Mary Shelley]] objavljen [[1818.]] godine smatra se izvorištem znanstvene fantastike kao žanra.
 
Žanr znanstvene fantastike često se označava kraticama ZF te SF ili sci-fi (prema [[Engleski jezik|engleskom]] izvorniku). U ovom se članku koristi hrvatska kratica ZF.
 
== Teme i motivi znanstvene fantastike ==
 
 
Znanstvena fantastika bavi se razmatranjem utjecaja napretka znanosti i tehnologije na društvo i osobe, predviđanjem razvoja čovječanstva ili pak govori o otkrivanju i zamišljanju novih pojava i tehnologija. Osim toga, znanstvena fantastika se ponekad bavi i alternativnom poviješću: »što bi bilo da je bilo«.
 
Sasvim je krivo poistovjećivati znanstvenu fantastiku isključivo sa [[Svemir|svemirskim]] istraživanjima ili [[Izvanzemaljci|izvanzemaljcima]]. Ovdje je napisan popis samo nekih tema i motiva ZF-a, zajedno s primjerima. Važno je napomenuti da velika većina znanstvenofantastičnih djela (uključivo i ova navedena kao tipična za neki motiv) sadrže više spomenutih motiva.
 
=== Prvi Kontakt ===
Prvi susret ljudi i izvanzemaljaca, jedan od najstarijih motiva znanstvene fantastike.<br>
 
U romanu ''Sastanak s Ramom'', [[Arthur C. Clarke|A. C. Clarke]] opisuje prolazak golemog izvanzemaljskog svemirskog broda kroz [[Sunčev sustav]]. Ljudi ga istražuju, ali njegova prava namjena ostaje obavijena tajnom. Film ''Bliski susreti treće vrste'' je klasik filmskih ostvarenja tematike Prvog Kontakta. Roman ''Kontakt'' [[Carl Sagan|Carla Sagana]] te [[Kontakt (1997)|istoimeni film]] predstavljaju najpoznatije realizacije motiva Prvog Kontakta u tvrdoj ZF. Taj motiv javlja se u mnoštvu znanstvenofantastičnih djela, čak i tamo gdje ne predstavlja glavnu temu.
Društvo je pogođeno prirodnom katastrofom, nuklearnim ratom, epidemijom ili nekom drugom nesrećom velikih razmjera, ili mu tako nešto prijeti.
 
U romanu ''Božji Čekić'' A. C. Clarkea i Gentryja Leeja Zemlji prijeti udar [[Asteroid|asteroida]]. U romanima ''Hvalospjev Leibowitzu'' [[Walter M. Miller|Waltera M. Millera]] i ''Rat Miru'' [[Vernor Vinge|Vernora Vingeja]] te serijalu računalnih igara ''[[Fallout]]'' opisano je društvo poslije nuklearnog rata. Film ''[[Dr. Strangelove ili: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu|Dr. Strangelove]]'' Stanleyja Kubricka prikazuje poremećenog pojedinca čije akcije dovode do nuklearnog uništenja.
 
=== Izvanzemaljska invazija ===
 
=== Vojska ===
Autori se bave prikazom vojnih tema u ZF okružju. Ta su djela često metafore stvarnih ratnih ili političkih događanja.<br>
 
Najpoznatije jest ''[[Zvjezdani jurišnici]]'' [[Robert A. Heinlein|Roberta Heinleina]]. Serijal o Milesu Vorkosiganu spisateljice [[Lois McMaster Bujold]] jedan je od uspješnijih primjera vojničkog ZF-a. Roman ''[[Sablja_(roman)|Sablja]]'' hrvatskog pisca [[Ivan Gavran|Ivana Gavrana]] također spada u lijepe primjere ovog podžanra.<br>
 
=== Religija ===
Autori se bave religioznim, teološkim ili antireligijskim temama.
 
Walter R. Miller u romanu ''Hvalospjev Leibowitzu'' (spomenutom i među primjerima katastrofičnih ZF djela) piše o Katoličkoj crkvi u postnuklearnoj Americi te štovanju relikvija iz prošlosti u obliku tehničke dokumentacije raznih uređaja izgubljenih nakon nuklearnog rata. A. C. Clarke u priči ''Zvijezda'', jednoj od najljepših ZF priča vjerske tematike, piše o isusovačkom redovniku koji kao član posade istraživačkog broda traži betlehemsku zvijezdu.<br>
 
=== Ljubav ===
 
=== Vremeplov ===
Prvo djelo objavljeno na temu putovanja kroz vrijeme bilo je ''Vremenski stroj'' (''The Time Machine''), H. G. Wellsa iz 1895. g.
 
[[Datoteka:Statue of Tripod.JPG|200px|right]]
 
=== Humor ===
Neka znanstveno-fantastična djela obrađuje klasične teme i motive na [[humor]]istički način.<br>
 
Najtipičniji primjer humoristične obrade znanstvenofantastičnih tema jest roman ''Vodič kroz galaktiku za autostopere'' [[Douglas Adams|Douglasa Adamsa]]. Britanska televizijska serija ''Crveni patuljak'' stekla je kultni status u humorističnoj ZF kombiniranjem sjajne glumačke ekipe, parodiranja znanstvenofantastičnih tema i klišeja te britkim humorom.
{{glavni|Hrvatska znanstvena fantastika}}
 
Okosnicu hrvatskog znanstvenofantastičnog stvaralaštva činio je magazin [[Sirius (časopis)|Sirius]]. Od [[1976]]. do [[1989]]. godine izašla su 164 broja. U prosjeku je u svakom broju izašla po jedna priča nekog domaćeg autora. Nasljeđuje ga ''[[Futura]]'' koja je počela izlaziti [[1992]]. godine i do kraja [[2005]]. izašlo je više od 120 brojeva. [[2007]]. godine počinje izlaziti književni časopis za znanstvenu fantastiku ''[[Ubiq]]'', a do sada su izašla 4 broja.
 
 
[[1995]]. godine [[SFera]], zagrebačko društvo za znanstvenu fantastiku, počinje s redovitim godišnjim izdavanjem zbirke hrvatskih SF, fantasy i horror priča, da bi projekt kulminirao [[2003]]. godine kad, pod okriljem izdavačke kuće ''Mentor'', počinju izlaziti autorske zbirke »Biblioteke SFera« te [[2006]]. ''Ad astra: antologija hrvatske znanstvenofantastične novele 1976.-2006.'' s četrdeset zastupljenih autora, od najstarijih [[Branko Belan|Branka Belana]] i [[Zvonimir Furtinger|Zvonimira Furtingera]], do najmlađega, [[Bojan Sudarević|Bojana Sudarevića]].
1.660

uređivanja