Oton Kučera: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
manja dorada, dodan izvor |
m sitn. |
||
Redak 5:
== Životopis ==
Rođen je [[1. siječnja]] [[1857.]]
Oca, učitelja, služba je ubrzo odvela iz Petrinje u [[Otočac]], gdje je Oton proveo djetinjstvo i završio pet razreda osnovne škole, a zatim je nastavio gimnaziju u [[Senj]]u. Iz Senja je u Otočac i obratno putovao preko [[Velebit]]a, te ja na tim prelascima zavolio Velebit, planine i zvjezdani svod, što ga je pratilo tijekom cijeloga života. Školovanje je nastavio u [[Vinkovci]]ma gdje je maturirao [[1873]]. godine.
Redak 29:
Godine [[1902]]. tiskana je njegova ''Eksperimentalna fizika za više i srednje i njima slične škole'', a iste godine je, na njegov poticaj, u okviru Hrvatskoga prirodoslovnog društva, osnovana Astronomijska sekcija. Kučera je potom, uz svoja predavanja na fakultetu, prihvatio i zahtjevan posao ravnatelja [[Zagrebačka zvjezdarnica|Zvjezdarnice]], čije je utemeljenje inicirao i aktivnim djelovanjem uspio ostvariti i koja je otvorena [[1903]]. godine. Iz Kučerinih spisa doznajemo da u vrijeme osnivanja Astronomijske sekcije niti u najvišim vrstama hrvatske inteligencije još nije bilo dovoljno svijesti o važnosti i potrebi astronomije kao kulturnom elementu u naobrazbi svakoga inteligenta bez obzira na njegovo zvanje i zanimanje. Držao je, međutim, da niti kod velikih naroda nije bilo drugačije te navodi da je iste godine kad je osnovano Hrvatsko naravoslovno društvo, francuski astronom [[Camille Flammarion]] osnovao Francusko astronomsko društvo u [[Pariz]]u ([[1886]].), te da je to društvo, u jednom od najciviliziranijih naroda svijeta, od 40 milijuna ljudi, u prvoj godini djelovanja okupilo jedva 90 članova. Tim se više mogao ponositi činjenicom da je broj članova Hrvatskoga prirodoslovnog društva do osnutka Astronomijske sekcije padao i iznosio 95 članova, a nakon osnutka porastao na oko 230, što svjedoči koliko zanimanje je pobudilo osnivanje te sekcije kao i ideje o utemeljenju hrvatskoga društvenog opservatorija. Godine [[1924]]. i sâm je izabran za člana Francuskoga astronomskog društva u [[Pariz]]u.
U godini otvaranja Zvjezdarnice, [[1903]]., iz tiska izlazi njegova knjiga ''Valovi i zrake'', a [[1907]]. prevodi udžbenike: [[Julius Scheiner|J. Scheiner]], ''Uredba svemira'' i I. Walentin, Fizika za više razrede srednjih škola. Cijelo to vrijeme bio je aktivan i na mnogim drugim poljima: predsjednik je prvoga radio kluba, član književnoga odbora [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], a osam godina, od [[1909]]. do [[1917]]. i njezin predsjednik. Od [[1908]]. do [[1911]]. predsjednik je društva srednjoškolskih profesora. Redoviti je predavač na [[Zagrebačko pučko sveučilište|Zagrebačkom pučkom sveučilištu]], na kojem su njegova predavanja bila vrlo rado slušana. Uza sve ovo i u uredništvu je Glasnika hrvatskoga planinarskog društva, od prvoga broja, da bi u vremenu od [[1892]]. do [[1913]]. godine bio odbornik, tajnik i predsjednik [[Hrvatsko planinarsko društvo|Hrvatskoga planinarskog društva]]. Bio je i član [[
== Po drugi puta upravitelj Zvjezdarnice ==
| |||