Inačica od 30. prosinca 2010. u 19:41 uredi Mychele Trempetich (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 7.540 edits →‎Vidi još ← Starija izmjena		Inačica od 31. prosinca 2010. u 13:38 uredi ukloni ovu izmjenu Mychele Trempetich (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 7.540 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Sargon Akađanin''', također i '''Sargon Veliki''' ([[akadski jezik\|akad.]] ''Šaru kinu'', »"pravi kralj«"), ponekad pogrešno nazivan Sargon I., vladao je od 2334. pr. Kr. do 2279. pr. Kr., te je utemeljio akadsku dinastiju. On je prvi poznati vladar koji je želio osvojiti cijeli tada poznati svijet. Poznato je da se njegovo carstvo prostiralo od [[Elam]]a do [[Sredozemno more\|Sredozemnog mora]], a uključivalo je [[Mezopotamija\|Mezopotamiju]] te vjerojatno i [[Anatolija\|Anatoliju]]. Vladao je iz nove prijestolnice, [[Akad]]a, koja se smjestila na lijevoj obali [[Eufrat]]a, između Sipara i Kiša. Sargonova je supruga bila kraljica [[Tašlultum]]. == Legenda == Sargon Akađanin toliko je utjecao na događaje u Mezopotamiji da su se oko njega splele mnoge legende, pa je danas teško razlikovati što je od toga povijesno vjerodostojno. U [[Sumer\|sumerskoj]] književnosti postoje tekstovi kasnije nazvani »"Legenda o Sargonu«", a vjeruje se da opisuju njegov život. Većina toga teksta nije se sačuvala. Iz sačuvanog ostatka saznaje se da je ime Sargonovog oca bilo La'ibum, te da je Sargon bio imenovan peharnikom kralja Ur-Zababe u Kišu. Kad je Sargon u snu imao viđenje u kojem božica [[Inana]] utapa Ur-Zababu, ovaj se preplašio, te nastojao pogubiti Sargona, no to sprečava Inana. Ur-Zababa tada odlučuje poslati Sargona kralju [[Uruk]]a s porukom zapisanom na glinenoj pločici u kojoj od njega traži da ubije donositelja. Nastavak legende nije sačuvan, no vjerojatno govori o Sargonovu dolasku na vlast.▼ ▲Sargon Akađanin toliko je utjecao na događaje u Mezopotamiji da su se oko njega splele mnoge legende, pa je danas teško razlikovati što je od toga povijesno vjerodostojno. U [[Sumer\|sumerskoj]] književnosti postoje tekstovi kasnije nazvani »Legenda o Sargonu«, a vjeruje se da opisuju njegov život. Većina toga teksta nije se sačuvala. Iz sačuvanog ostatka saznaje se da je ime Sargonovog oca bilo La'ibum, te da je Sargon bio imenovan peharnikom kralja Ur-Zababe u Kišu. Kad je Sargon u snu imao viđenje u kojem božica [[Inana]] utapa Ur-Zababu, ovaj se preplašio, te nastojao pogubiti Sargona, no to sprečava Inana. Ur-Zababa tada odlučuje poslati Sargona kralju [[Uruk]]a s porukom zapisanom na glinenoj pločici u kojoj od njega traži da ubije donositelja. Nastavak legende nije sačuvan, no vjerojatno govori o Sargonovu dolasku na vlast. == Popisi kraljeva == ''Popis sumerskih kraljeva'' donosi sljedeći tekst o Sargonu:▼ ▲''Popis sumerskih kraljeva'' donosi sljedeći tekst o Sargonu: <blockquote>''U Agadi [Akadu], Sargon, čiji je otac bio vrtlar, pisar Ur-Zababin, postade kralj, kralj Agade, onaj koji je uspostavo Agade; vladao je 56 godina.''</blockquote> ''Popis asirskih kraljeva'' naziva Sargona »"kraljem [[Asirci\|Asiraca]]«", te ga opisuje kao sina Ikunuma, te ga prikazuje kao jednog od utemeljitelja carstva. Neoasirski tekst iz 7. st. p.n.e. ovako opisuje njegovo rođenje i djetinjstvo: <blockquote>''Moja je majka bila prevrtljivica, oca nisam poznavao. Braća moga oca voljela su brda. Moj je grad Azupiranu, koji se nalazi na obalama Eufrata. Moja me prevrtljiva majka rodila, u tajnosti me rodila. Položila me u košaru od rogoza i bitumenom zapečatila poklopac. Bacila me u rijeku koja me poklopila. Rijeka me nosila i donijela me u Akkiju, vodonoscu. Akki, vodonosac, postavio me svojim vrtlarom. Dok sam bio vrtlar, [[Ištar]] me obdarila svojom ljubavlju i kroz četiri i [...] godine bio sam kraljem.'' (1907:87-96)</blockquote> [[Datoteka:Birth Sargon II Louvre AO7673.jpg\|mini\|<center>Zapis klinastim pismom s legendom o Sargonovom rođenju (oko 2270. pr. Kr.), [[Louvre]], [[Pariz]].]] == Zaključci o porijeklu == Kako iz legende o preuzimanju vlasti, tako i iz dvaju popisa kraljeva, vidljivo je da Sargon nije pripadao vladajućoj dinastiji. Moguće je da je bio i stranac, a zasigurno je na vlast došao nasilnim putem. Legenda o njegovu rođenju podsjeća na [[Biblija\|biblijski]] izvještaj o rođenju [[Mojsije]]vu, koji je nastao mnogo kasnije. Nije, međutim, moguće ni dokazati, ali ni zanijekati ovisnost biblijskog izvještaja o ovoj tradiciji. == Vlast nad Bliskim istokom == [[Datoteka:Orientmitja2300aC.png\|mini\|250px\|<center>Akadska država Sargona Velikog.]]▼ Dok nije sasvim jasno kako je Sargon došao na vlast, vrlo je rano napao Uruk u kojem je vladao [[Lugal-zage-si]] iz Ume. Sargon je pobijedio, a potom napao i [[Ur]], Lagaš i Umu. Simbolično je tada oprao ruke u »"Donjem moru«", to jest u [[Perzijski zaljev\|Perzijskom zaljevu]], pokazujući tako da je osvojio cijeli [[Sumer]].▼ ▲[[Datoteka:Orientmitja2300aC.png\|mini\|250px\|<center>Akadska država Sargona Velikog.]] ▲Dok nije sasvim jasno kako je Sargon došao na vlast, vrlo je rano napao Uruk u kojem je vladao Lugal-zage-si iz Ume. Sargon je pobijedio, a potom napao i [[Ur]], Lagaš i Umu. Simbolično je tada oprao ruke u »Donjem moru«, to jest u [[Perzijski zaljev\|Perzijskom zaljevu]], pokazujući tako da je osvojio cijeli [[Sumer]]. Kao upravitelje glavnih sumerskih gradova-država, Sargon je postavio [[Akađani\|Akađane]], a ne [[Sumerani\|Sumerane]]. Na taj je način i [[semitski jezici\|semitski]] [[akadski jezik]] postao ''lingua franca'', službeni jezik natpisa u cijeloj [[Mezopotamija\|Mezopotamiji]], a utjecaj mu se osjećao kroz mnoga kasnija stoljeća. Ipak, prethodne religijske ustanove Sumerana, koje su [[Semiti]] već ranije poznavali i često kopirali, i dalje su poštovane. Sargonova kći [[Enheduana]] postala je svećenicom [[nana (bog)\|Nane]], boga ~~mjeseca~~[[mjesec]]a u Uru. I sam je Sargon nosio naslove »"pomazani svećenik ~~Anua«~~[[Anu]]a", boga neba i zviježđa, i »"veliki ''ensi'' ~~Enlila«~~[[Enlil]]a", vrhovnog sumerskog boga. === Ratovi na istoku === Sargon je pobijedio četvoricu ~~Elamskih~~elamskih vladara koje je predvodio kralj Avan. Njihovi su gradovi opljačkani, a upravitelji i kraljevi [[Suza (grad)\|Suze]], Barhaša i okolnih pokrajina postali su akadski [[vazal]]i, a akadski je postao službeni jezik. Time je započela semitizacija Sumera, što je u konačnici dovelo i do nestanka Sumerana, barem kao jasne etničke skupine.▼ ▲Sargon je pobijedio četvoricu Elamskih vladara koje je predvodio kralj Avan. Njihovi su gradovi opljačkani, a upravitelji i kraljevi [[Suza (grad)\|Suze]], Barhaša i okolnih pokrajina postali su akadski [[vazal]]i, a akadski je postao službeni jezik. Time je započela semitizacija Sumera, što je u konačnici dovelo i do nestanka Sumerana, barem kao jasne etničke skupine. === Ratovi na zapadu === Sargon je osvojio [[Mari (Sirija)\|Mari]], Jarmuti i [[Ebla\|Eblu]] sve do gorja [[Taurus]]. Na taj je način osigurao trgovačke putove, te su se zalihe drveta i dragog kamenja slobodno mogle prevoziti [[Eufrat]]om do Akada. Tekst poznat pod naslovom »"Ep o kralju bitke«" opisuje Sargona kako napreduje prema [[Mala Azija\|Maloj Aziji]] ne bi li zaštitio trgovce od kralja Burušanda (ili Puršahanda). Spominje se i da je Sargon prešao Zapadno more (to jest [[Sredozemno more]]) i stigao sve do [[Cipar\|Cipra]]. Drevni pisci za Sargona kažu da je rekao: <blockquote>''»Svaki kralj koji bi htio sebe nazivati jednakim meni, neka ode dokle sam i ja stigao«'' (Nougayrol: 169)</blockquote>▼ ▲<blockquote>~~''»~~"Svaki kralj koji bi htio sebe nazivati jednakim meni, neka ode dokle sam i ja stigao~~«''~~." (Nougayrol: 169)</blockquote> === Kraj života === U kasnoj [[Babilonija\|babilonskoj]] kronici čita se sljedeće: <blockquote>''U njegovoj starosti, sve su se zemlje pobunile protiv njega i opsjedale su Akad. No Sargon je izašao u borbu i pobijedio ih. Odbio ih je i uništio njihovu ogromnu vojsku. Kasnije su napali Subartu sa svojom silom, ali podvrgnuli su se njegovom oružju, a Sargon je našao njihove nastambe i razorio ih.''</blockquote> Sargona su naslijedili njegovi sinovi [[Rimuš]] i [[Maništušu]]. [[Naram Sin]] je bio Sargonov unuk. == Vidi još ==

Sargon Akađanin: razlika između inačica