Vandali: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: an:Vandalos |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 4:
Ova oba Vandalska plemena su 406. godine iz [[Panonija|Panonije]] krenuli preko Galije, koju su opustošili, u Španjolsku. Tijekom velikog rimskog rata protiv barbara u Hispaniji između 411 i 421 godine oba vandalska plemena i njihovi saveznici Alani trpe velike gubitke što će dovesti do ujedinjenja sva ta tri plemena (Vandali Silinzi, Vandali Hastinzi i Alani) u jedan Vandalski narod pod vladavinom dinastije Hastinga. Od tada pa do kraja postojanja njihove države službena titula njihovog kralja će biti kralj Vandala i Alana. 427. godine vandalski [[kralj]] je postao [[Gajzerik]]. On se 429. iskrcao u [[Afrika|Africi]] sa 80000 vojnika, pretpostavlja se na poziv [[guverner]]a Bonifacija, no o ovom se pitanju još uvijek vode rasprave. 435. godine Vandali su sklopili mir s Rimljanima, ali ga je kralj 439. prekršio zauzevši i opljačkavši [[Kartaga|Kartagu]], koja je od tada vandalska prijestolnica. Velika vandalska flota je pustošila obale oba carstva. 455. godine Vandali su dva tjedna pljačkali [[Rim]], pa je tako ime tog naroda došlo na loš glas. Prema legendi Vandale je u pomoć pozvala zapadnorimska carica Eudokija, kako bi se osvetila caru [[Petronije Maksim|Petroniju Maksimu]], jer ju je, nakon što joj je ubio muža cara [[Valentinijan III.|Valentinijana III.]], prisilio da s njim sklopi brak. Druga priča kaže da je Vandale papa [[Leon I., papa|Leon I Veliki]] uvjerio da se zadovolje pljačkom, a da grad i njegove stanovnike poštede pustošenja. Da li je papin utjecaj spasio Rim, još je predmet rasprave, no sigurno je da je Vandalima jedino plijen bio na pameti. Kasniji opisi ovog događaja bili su jako pretjerani.
462. godine Vandalska kraljevina je obuhvaćala Afriku, te otoke [[Sicilija|Siciliju]], [[Sardinija|Sardiniju]], [[Korzika|Korziku]], te [[Baleari|Baleare]]. Ipak poput drugih germanskih država na rimskom tlu i [[Vandalsko Kraljevstvo|vandalska država]] je ubrzo počela propadati zbog razlike u vjeri i narodu između Germana i Rimljana.
Vandali su se prema Rimljanima katolicima odnosili oštrije od drugih Germana. [[Biskupi|Biskupe]] je kralj Gajzerik kažnjavao smjenom s položaja, progonstvom
Maleni dio Vandala o kojem se govori u gornjem dijelu teksta, koji je bio pravovjeran, ne [[arijanstvo|arijanski]], u biti je pripadao ortodoksnoj kršćanskoj zajednici, a ne katolicima, koji onda i ne postoje. Dakle to su ortodoksni "nicejski" kršćani, koji su ujedno bili brojčano nadmoćniji nad arijancima.
== Literatura ==
|