Razlika između inačica stranice »Askold, veliki knez Kijeva«

bez sažetka
m (robot Dodaje: be, de, es, et, fr, sr)
[[Datoteka:Formiranje Kijevska Rus 862 912.png|mini|Formiranje [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] u vrijeme kijevskog kneza Askolda]]
'''AskoldAskoljd''' ([[ruski|rus.]]/[[ukrajinski|ukr.]] '''Аскольд'''); (prema Nikonovskom ljetopisu poznatiji kao '''Oskold'''); je srednjovjekovni kijevski knez, vladar stare «Rusi» (od termina: «Rus'ka zemlja» - «Rus'»)<ref>[http://litopys.org.ua/rizne/hens.htm А. І. ГЕНСЬОРСЬКИЙ ТЕРМІН «РУСЬ» (ТА ПОХІДНІ) В ДРЕВНІЙ РУСІ І В ПЕРІОД ФОРМУВАННЯ]</ref> na prostorima današnje središnje [[Ukrajina|Ukrajine]], točnije Kijevske i [[Černigivska oblast|Černigivske oblasti]]. <ref>[http://ukrlife.org/main/prosvita/_ascold.htm АСКОЛЬД - князь київський]</ref>
 
Knezom je postao 860. godine, a nasilnom smrću je smjenjen 882. godine kada kontrolu nad gradom [[Kijev]]om preuzima knez [[Oleg]]. Porijeklo imena Askold do danas nije sa sigurnošću utvrđeno i bez obzira što se isto ime u Ukrajini smatra nacionalnim imenom postoje realne pretpostavke da je ime između ostalog i [[Skandinavija|skandinavskog]] porijekla, što se pretpostavlja i za etničko porijeklo kneza Askolda.<ref>[http://litopys.org.ua/dzuba/dzuba1.htm Формування держави Київська Русь]</ref> Druga teorija o porijeklu imena Askold također pljeni istraživanje stručnjaka te se njegovo ime kod [[SSSR|sovjetskog]] povjesničara i arheologa [[Boris Ribakov|Borisa Ribakova]]<ref>[http://www.warheroes.ru/hero/hero.asp?Hero_id=11038 Рыбаков Борис Александрович – советский российский историк и археолог]</ref> dovodi u vezu sa riječi «skoloty» koja je označavala [[Skiti|Skite]] zemljoradnike iz južne Ukrajine uz [[Crno more|crnomorsku obalu]] koje spominje povjesničar [[Herodot]]. Također postoji pretpostavka da ime potječe od [[Goti|Gota]] odnosno Ostrogota (točnije gotskih imena «Ashold» ili «Asholt») koji su duže vrijeme boravili na prostorima između rijeka [[Dnjepar]] i [[Don]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/istkult2/ikult249.htm П. М. Сас; Історична думка]</ref>
Anonimni suradnik