Karl Jaspers: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 14:
}}
 
'''Karl Theodor Jaspers''' ([[Oldenburg]], [[23. veljače]] [[1883]]. - [[Basel]], [[26. veljače]] [[1969]].), [[njemačka|njemački]] filozof egzistencije i psihijatar, protivnik Hitlerovog [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizma]] i [[totalitarizam|totalitarizma]] uopće.
 
U središtu njegove filozofije je pojedinačni, egzistirajući čovjek. Kao i druge [[egzistencijalizam|egzistencijaliste]], zaokupljaju ga pitanja smrti, krivnje i [[Angst|Angsta]], no u odnosu na svoje suvremenike je nešto optimističniji glede egzistencije kao specifičnog načina opstojnosti čovjeka.<ref> Blackburn, Simon, "Oxford Dictionary of Philosophy", Oxford University Press, 1996., str. 202. ISBN 0-19-283134-8</ref>. Bavi se pitanjima psihološke naravi čovjekovog susreta s bogom. Na tragu Kierkegaarda i Nietzschea, filozofiju ne poima kao racionalno istraživanje svijeta, već kao privatnu, osobno proživljenu bitku.<ref> Blackburn, Simon, "Oxford Dictionary of Philosophy", Oxford University Press, 1996., str. 202. ISBN 0-19-283134-8</ref>
 
Bavi se pitanjima psihološke naravi čovjekovog susreta s bogom te njegova filozofija u pojedinim aspektima naginje religiji. Na tragu Kierkegaarda i Nietzschea, filozofiju ne poima kao racionalno istraživanje svijeta, već kao privatnu, osobno proživljenu bitku.<ref> Blackburn, Simon, "Oxford Dictionary of Philosophy", Oxford University Press, 1996., str. 202. ISBN 0-19-283134-8</ref>
Odbacuje filozofiju koja želi biti egzaktna poput znanosti, jer po Jaspersu znanstvena (i uopće racionalna) analiza ne može shvatiti egzistenciju. Bit čovjeka te smisao svijeta i života dostupni su jedino neposrednim, intuitivnim razumijevanjem.<ref> Kalin, Boris, "Povijest filozofije", Školska knjiga ZagebZagreb, 1999., str. 206-227. ISBN 953-0-20424-8</ref>
 
U središtu njegove filozofije je pojedinačni, egzistirajući čovjek. Kao i druge [[egzistencijalizam|egzistencijaliste]], zaokupljaju ga pitanja smrti, krivnje i [[Angst|Angsta]], no u odnosu na svoje suvremenike je nešto optimističniji glede egzistencije kao specifičnog načina opstojnosti čovjeka.<ref> Blackburn, Simon, "Oxford Dictionary of Philosophy", Oxford University Press, 1996., str. 202. ISBN 0-19-283134-8</ref>. Bavi se pitanjima psihološke naravi čovjekovog susreta s bogom. Na tragu Kierkegaarda i Nietzschea, filozofiju ne poima kao racionalno istraživanje svijeta, već kao privatnu, osobno proživljenu bitku.<ref> Blackburn, Simon, "Oxford Dictionary of Philosophy", Oxford University Press, 1996., str. 202. ISBN 0-19-283134-8</ref>
Ubrzo po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pisao je o krivnji i odgovornosti [[Njemačka|Njemačke]] za [[holokaust]].
Odbacuje filozofiju koja želi biti egzaktna poput znanosti, jer po Jaspersu znanstvena (i uopće racionalna) analiza ne može shvatiti egzistenciju. Bit čovjeka te smisao svijeta i života dostupni su jedino neposrednim, intuitivnim razumijevanjem.<ref> Kalin, Boris, "Povijest filozofije", Školska knjiga Zageb, 1999., str. 206-227. ISBN 953-0-20424-8</ref>
 
== Biografija ==
 
Jaspers se rodio 1883. u sjevernonjemačkom gradu [[Oldenburg|Oldenburgu]]. Majka mu je potjecala iz lokalne farmerske obitelji, dok mu je otac bio pravnik, što je vjerojatno utjecalo na njegovu odluku da upiše studij prava, iako je odmalena pokazivao interes za [[filozofija|filozofiju]]. Od prava je ubrzobrzo odustao i 1902. upisao medicinu, koju je diplomirao 19091908. Iste godineUbrzo počinje raditi u psihijatrijskoj bolnici u [[Heidelberg|Heidelbergu]]. Nezadovoljan načinima na koje je ondašnja medicinska zajednica pristupala [[duševne bolesti|duševnim bolestima]], odlučuje raditi na unaprjeđenju [[psihijatrija|psihijatrijskih]] praksi. 1913. prelazi na mjesto profesora psihologije na sveučilištu u Heidelbergu, te se kliničkom radu više ne vraća. U to je vrijeme blizak prijatelj obitelji [[Max Weber|Maxa Webera]], koji je također držao profesurukatedru u Heidelbergu.
 
U 40. godini Jaspers se okreće filozofiji, nadograđujući teme kojima se bavio kao psihijatar. Kao filozof stječe renome u [[Njemačka|Njemačkoj]] i čitavoj Europi.
 
Bio je profesor filozofije u [[Heidelberg]]u od 1921. do [[1937]]., kada je umirovljen jer je bio oženjen [[Židovi|Židovkom]] i jer se protivio [[nacizam|nacizmu]]. GodinuUbrzo dana nakon štomu je morao prestati predavati zabranjeno mu je i objavljivanje. Budući da su brojni dugogodišnji prijatelji ostali uz njega, uspio je izbjeći potpunu izolaciju i nastaviti svoje studije i istraživanja. Do kraja svibnjaožujka 1945., kada su Amerikanci oslobodili Haidelberg, Jaspersu i supruzi stalno je prijetila opasnost da budu deportirani u koncentracijski logor.
 
Iako je 1945. ponovno imenovan na svoje profesorsko mjesto u Heidelbergu, naposlijetku se skrasio u švicarskom Baselu, gdje je i umro 1969. Na sveučilištu u Heidelbergu ga je naslijedio [[Hans-Georg Gadamer]].
 
== Profesionalna karijera ==
Line 48 ⟶ 51:
{{reflist}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://plato.stanford.edu/entries/jaspers/ Karl Jaspers na Stanford Encyclopedia of Philosophy]
* [http://www.zarez.hr/178/temabroja1.htm Žarko Paić: Jaspersovo ''Pitanje krivnje'' i granice njegove aktualnosti]
* [http://www.marxists.org/reference/subject/philosophy/works/ge/jaspers.htm Karl Jaspers: ''On my philosophy'', 1941.]
 
{{mrva-biog-filozof}}