Inačica od 12. listopada 2010. u 12:52 uredi Flopy (razgovor \| doprinosi) 16.845 edits m ispravak brojnih jezičnih i stilskih nelogičnostima - ovo kao da je bilo djelo google prevoditelja ← Starija izmjena		Inačica od 10. siječnja 2011. u 16:19 uredi ukloni ovu izmjenu Mecky (razgovor \| doprinosi) 318 edits m →‎19. i 20. stoljeće Novija izmjena →
Redak 20: Pojavom nacionalnih pokreta pred raspad [[Austro-Ugarska Monarhija\|Austro-Ugarske Monarhije]] ubrzao se proces [[Asimilacija\|asimilacije]], u isto vrijeme sukob između nacionalnih grupa postao je intenzivniji. Krajem [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]] [[Država SHS\|Država Slovenaca, Hrvata i Srba]] za kratko vrijeme zauzela je područja gdje se većinski koristio slovenski jezik. [[Koruški plebiscit\|Plebiscitom]] u zoni u kojoj su govornici slovenskoga jezika činili oko 70 posto stanovništva, 59 posto onih koji su glasovali na ~~plebiscit~~plebiscitu glasovali su za ostanak u Austriji. Uoči plebiscita austrijske državne ustanove dale su jamstva da će promicati i podržavati zadržavanje slovenske kulture. Ova pomirljiva obećanja, pored ekonomskih i drugih razloga, dovela su do toga da je oko 40 posto Slovenaca koji žive u zoni plebiscita glasovanja željelo zadržati jedinstvo u Koruškoj. Rezultati glasovanja razlikuju od regije do regije, u mnogim općinama većina je glasovala da postanu dijelom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Kao i svugdje drugdje u Europi, nacionalizam je rastao u međuratnom razdoblju. Obećanja su slomljena, asimilacija je bila prisilna dijeljenjem Slovenca na Slovence i [[Baltski Veneti\|Baltske Venete]] pa se čak i negiralo da je njihov jezik slovenski dijalekt s velikim brojem riječi posuđenim iz njemačkog bio uopće slovenski. To je kulminiralo ciljanim progonima u [[Treći Reich\|Trećem Reichu]]. U isto vrijeme, mnogi Slovenci sudjelovali su kao [[Tito\|Titovi]] [[partizani]] i jugoslavenski vojnici nakon rata u oslobađanju okupiranih dijelova Koruške uključujući i njen glavni grad, Klagenfurt, ali su se povukli pod pritiskom [[UK\|britanskih]] snaga. S obzirom na ovakav ekstremni razvoj s obje strane, atmosfera između dvije nacionalne grupe bio je iznimno napeta nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]] i slovenski jezik se dalje mogao učiti unatoč činjenici da je u mješovitim jezičnih područjima svaka škola sada morala imati dvojezične natpise i nastavu. Veliki broj slovenskih obitelji prestao je govoriti slovenski jezik u svakodnevnoj upotrebi.

Koruški Slovenci: razlika između inačica