Juda (pleme): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Donatus (razgovor | doprinosi)
m dodao predložak
Donatus (razgovor | doprinosi)
dodao porijeklo
Redak 1:
{{12 židovskih plemena}}
'''Juda''' ([[hebrejski|heb.]] יְהוּדָה ''Jehuda'', [[engleski|eng.]] Judah) jedno je od izraelskih [[pleme]]na, koje je osnovao Jakovljev sin Juda. Skupa s plemenom [[Benjamin]], i već asimiliranim plemenom Šimun, osnovali su [[Kraljevstvo Juda]] koje se je nastalo podjelom [[Kraljevstvo Izrael|Kraljevstva Izrael]]. Nakon pada sjevernog kraljevstva, sva izraelska plemena osim plemena Benjamin i Juda odvedena su u ropstvo, pa je tako nastao pojam [[deset izgubljenih plemena]]. Kraljevstvo Juda još se uspjelo održati, te je tako na kraju naziv Juda, budući da je pleme Benjamin bilo manji partner, postao sinonim za Izraelce i Hebrejsku naciju, i po tom plemenu nastalo je ime Židovi ([[engleski|eng.]] Jews, [[njemački|njem.]] Jude). Tome je pridonijela i obnova, nakon povratka iz babilonskog ropstva, do koje je došlo najvećim dijelom na području Jude, te se i ta [[perzija|perzijska]], pa [[helenizam|helenistička]] pokrajina i zvala ''Jahud'', a onda i ''Judeja''. Simbol plemena Juda je lav. Mnogi slavni Židovi potekli su iz plemena Juda, a jedan od njih je bio [[Isus Krist]].
[[Slika: Lion of Judah.jpg|thumb|left|[[Lav]], simbol plemena Juda. Lav je često prikazan u židovskoj umjetnosti, kao ovaj kip ispred [[sinagoga|sinagoge]]]]
 
== Porijeklo ==
 
U [[Biblija|Bibliji]] se može naći mnogo manje podataka o Judinu zauzimanju teritorija, no što je to slučaj sa sjevernim plemenima. Stoga se općenito misli da na tom području nije bilo većih sukoba, što dokazuju i bolji odnosi što ih je pleme Juda imalo s okolnom, nežidovskom populacijom, točnije s [[Kanaanci]]ma. Čini se također da je došlo do stapanja s nežidovskim klanovima, poput Kenanovaca i Kalebovaca.
 
Dugo su znanstvenici, na temelju biblijskih tekstova i tradicija na kojima se oni temelje, dvojili o smjeru iz kojega je ovo pleme stiglo u svoj kraj. Jedna je teorija bila da je pleme došlo sa sjevera, što bi pretpostavljalo zajedničku tradiciju sa sjevernim plemenima. Jedan od argumenata za takvu tezu jest i vjerojatnost da je jedan među vodećim klanovima Jude - Efrat - stigao na područje Jude iz Efrate na sjeveru. S druge strane, isto su područje, prema njihovim vlastitim predajama, s juga naseljavali [[Šimun (pleme)|Šimun]] i Kalebovci. Stoga su neki znanstvenici bili mišljenja da je i Juda naselio to područje s juga, dakle odvojeno od pokreta sjevernih plemena.
 
[[Arheologija|Arheloška]] istraživanja pokazuju da je u vrijeme [[željezno doba|zeljeznog doba I]] materijalna kultura područja Jude obilježena oznakama sjevernijih krajeva, gdje je i naseljenost toga doba bila mnogo gušća. Čini se da je, na temelju tih nalaza, do podjele i samostalnog razvoja kulture na jugu počelo dolaziti tek u to doba, što bi se moglo objasniti naknadnom izolacijom i nežidovskom populacijom koja je dijelila sjever od juga.
 
{{Židovska plemena}}