Rimska palača u Polačama: razlika između inačica

 

==Rimska palača u modernoj povijesti==

Doseljavanjem prvih stanovnika iz [[Babino Polje|Babinog Polja]] u [[Polače]], članovi obitelji ''Nodilo'' i ''Dabelić'' nailaze na dobro očuvane dijelove palače uz koju počinju graditi svoje kuće, obilno koristeći pravilno kamenje obližnjih ranokršćanskih [[bazilika]] (danas se za to veže lokalna legenda o prokletstvu nad tim obiteljima, koje će prestati tek kad se izgradi crkva u naselju) te glavni zid palače. U određenim dijelovima palače grade magazine za čuvanje ribarskog alata i mreža, dok u drugim dijelovima grade staje za domaće životinje. Danas je to vrlo zanimljiv arhitektonski sklop. Nažalost, palači su, u drugoj polovici [[20. stoljeće|20.]] stoljeća napravljena dva [[kulturocid]]a . Prvi se veže za proboj otočne ceste i izgradnju luke u Polačama, kada je dobar dio iskopina palače jednostavno prekriven [[asfalt]]om, a drugi se kulturocid dogodio, kada je, zbog nesmotrenosti vozača kamiona, dizalica udarila u luk kule i srušila dio zida. Ubrzo poslije, ta je šteta sanirana. Dobar dio palače je danas, još uvijek, neistražen, poglavito jer [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstvo kulture RH]] ne dopušta nikakav rad na palači pa su Upravi [[Nacionalni park Mljet|NP Mljet]] praktički vezane ruke. Zanimljivo je kako je za vrijeme [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] postojala ideja da se stanovništvo starog dijela Polača iseli u noviji dio te da se kuće sruše kako bi se na temeljima u potpunosti rekonstruirala palača u kojoj bi bio smješten muzej otoka [[Mljet]]a. Skupljena je velika količina novaca za taj projekt, ali je ideja napuštena [[1979.]] godine, kada je sav novac za rekonstrukciju palače preusmjeren za obnovu [[Dubrovnik]]a i [[Kotor]]a, koji su teško stradali u [[potres]]u. U zadnje vrijeme postoji tendencija da se veća bazilika u potpunosti rekonstruira kako bi, na temeljima stare, bila izgrađena nova crkva.

 

==Izvori==