Ohridska arhiepiskopija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika Пакко, vraćeno na zadnju inačicu suradnika 93.142.134.248
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
'''Ohridska arhiepiskopija''', crkvena organizacija sa sjedištem u [[Ohrid]]u; osnovao ju je car [[Samuilo]] kao [[patrijaršija|patrijaršiju]], a tek poslije [[1018]]. postala je [[arhiepiskopija]].; prostirala se u granicama Samuilove države, a kasnije je svedena na 14 [[episkopija]], od kojih su 9 nosile naziv [[mitropolija]]: kosturska, pelagonijsko-bitoljska, strumička, koričko-selasforska, beogradsko-elbasanska, vodenska, dračka, grebenska i sisanska, a 5 su bile episkopije: meglenska, debarsko-kičevska, veleška, prespanska i goro-mokrenska.
 
Ohridska arhieparhija imala je status [[autokefalna crkva|autokefalne crkve]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], a rukovodeća mjesta imale su uglavnom duhovne ličnosti [[makedoncibugari|makedonskebugarske narodnosti]]. Zbog financijskih teškoća, jer je Carigrad potplačivao Osmanlije da joj nametaju velike poreze, i pohlepe [[carigradska patrijaršija|carigradske patrijaršije]], autokefalnost ohridske arhiepiskopije ukinuta je 16. siječnja. 1767. i ona je pripojena carigradskoj patrijaršiji.
 
Poglavar [[Makedonska pravoslavna crkva|Makedonske pravoslavne crkve]] od 4. listopada. 1958. godine nosi titulu makedonskog i ohridskog arhiepiskopa. Makedonci koji žive u Bugarskoj podanici su [[Bugarska pravoslavna Crkva|Bugarske pravoslavne Crkve]], a oni koji žive u Grčkoj [[Grčka pravoslavna Crkva|Grčke]] (manjina u Srbiji i Albaniji srpske). Brojni su [[Islam|Muslimani]].