Semiti: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 2:
U povijesna vremena cijela zapadna Azija, izuzev ploluotoka [[Mala Azija|Male Azije]] bijaše nastanjena Semitskim plemenima, koja se dijele na 4 grane: babilonsko-Asirski Semiti (Istočni Semiti); Kanaanski Semiti (Zapadni Semiti); [[Arameji]] (Sjeverni Semiti) i Arapski Semiti (Južni Semiti ili [[Arapi]]).
Veliki planinski lanac što počinje na Siro-Kilikijskoj granici i tada zaokreću prema jugozapadu do perzijskog zaljeva , dijeli na sjeveru i istoku teritorij Semita od drugih naroda zapadne [[Azija|Azije]]. Tu je uključena sirijsko-arapaska ravnica s civiliziranim zemljama što se prostiru prema istoku i zapadu, i Arapaskom poluotoku na jugu . Nizine na istoku pripadaju prostranim dolinama [[Eufrat]]a i [[Tigrisa]], dom su starih civilizacija Mezopotamije, odnosno Istočnih Semita. Na zapadu se prostire zemlje Aramejaca, i na obalnim područjima Libanona i Palestine zemlje [[Kanaanci|Kanaanaca]]. Prema istoku do Arabije i Sinajskog poluotoka prostiru se zemlje Južnih Semita, potomaka današnjih Arapa.
Lingvisti danas Semite dijele na 3 skupie: istočna sa akadskim jezikom u današnjem Iraku koji je 2000 p.n.e. imao dva dijalekta, babilonski i asirski ; SjewverozapadnaSjeverozapadna ili zapadna sa jezicima starih Amorita, Ugarita, Kanaanaca i Aramejaca. Amoriti ili Amorićani su poznati od prve polovice drugog milenija p.n.e., oni vjerojatno bijahu noamdi. Jugozapadna ili južna skupina obuhvaća jezike Arapa i Amhara, ovi posljednji su iz Etiopije.
Glavne grupe današnjih semitskih naroda su: [[Ajsori]], [[Amhara]], Arapi, [[Maltežani]], [[Židovi]].