Poljička Republika: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
== Smještaj ==
 
[[Poljica]] su bila administrativno područje pod samoupravom puka Poljičke republike, koji je svoju samostalnost baštinio od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] do okupacije [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] vojske početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Naziv potječe od brojnih polja koja su se smjestila oko planine [[Mosor]]. Sastoje od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica, a drevna Poljička knežija je bila podijeljena na 12 katuna, koji su nosili imena dvanaest većih poljičkih sela. Svaki katun je u rano jutro na Jurjevo ([[23. travnja]]) birao svog katunara, a oni su, nakon vjerske svečanosti na Gracu (u [[Gata|Gatima]]), silazili zajedno s narodom u Podgradac i birali velikog kneza za jednu godinu. Tradicionalne poljičke katune čine:
*Gornja Poljica: Dolac Donji and Gornje Polje
*Srednja Poljica: Kostanje, Zvečanje, Čišla, Gata, Dubrava, Sitno and Srinjine
Poljica se sastoje od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica. Gornja Poljica čine današnja mjesta: [[Donji Dolac]], [[Srijane]], [[Gornji Dolac]] i [[Trnbusi]]. Srednja Poljica uključuju današnja mjesta: [[Donje Sitno|Donje]] i [[Gornje Sitno]], [[Srinjine]], [[Tugare]], [[Dubrava (Omiš)|Dubrava]], [[Naklice]], [[Gata]], [[Zakučac]], [[Čišla]], [[Ostrvica (Omiš)|Ostrvica]], [[Zvečanje]], [[Kostanje]] i [[Podgrađe (Omiš)|Podgrađe]]. Primorska, odnosno Donja Poljica čine mjesta: [[Podstrana]], [[Jesenice (Dugi Rat)|Jesenice]], [[Dugi Rat]] i [[Duće]].<ref>Poljički zbornik, svezak prvi, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana - Priko, Zagreb, 1968.</ref>
*Donja Poljica: Duće, Jesenice and Podstrana
 
Poljica se sastoje od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica. Gornja Poljica čine današnja mjesta: [[Donji Dolac]], [[Putišići]], [[Srijane]], [[Gornji Dolac]] i [[Trnbusi]]. Srednja Poljica uključuju današnja mjesta: [[Donje Sitno|Donje]] i [[Gornje Sitno]], [[Srinjine]], [[Tugare]], [[Dubrava (Omiš)|Dubrava]], [[Naklice]], [[Gata]], [[Zakučac]], [[Čišla]], [[Ostrvica (Omiš)|Ostrvica]], [[Zvečanje]], [[Smolonje]], [[Kostanje]], [[Seoca]] i [[Podgrađe (Omiš)|Podgrađe]]. Primorska, odnosno Donja Poljica čine mjesta: [[Podstrana]], [[Jesenice (Dugi Rat)|Jesenice]], [[Dugi Rat]] i [[Duće]].<ref>Poljički zbornik, svezak prvi, Kulturno-prosvjetno društvo Poljičana - Priko, Zagreb, 1968.</ref>
 
Granice Poljičke Republike određene su [[Poljički statut|Poljičkim statutom]] iz [[1482.]]:<ref>[http://www.sitno.4mg.com/smjestaj.htm Sitno]</ref> {{citat|Počimljući od zapada i od mora di stecaet se rika Žnovnica, uz brdo prvo Stojni Kamin, pod Kaminom uprav k moru, a gori uz riku Vrilo Žnovnice, uprav Pećica, granica na Ošlji art, granica voda Sedrenik. Peć u Krivica, granica Kučišća, granica u Konjevodu, granica Trnova kamenica, granica Obišeni dub, kod njega granica Vladavića dubrava, brdo Samolek, mali Konačnik, Cetina pod Gardun. Pak niz Cetinu uprav izpod sela Čaporic, ispod sela Ugljani, niz Cetinu, ali posrid rike u Blato od Radobilje, niz riku pod Kreševo, pod selo Katuni, sve niz riku u Perućicu, pod grad Zadvarje, niz riku pod Slime u Kučiće, niz riku pod Miric, Viseć, Medviju, niz riku prid grad Omiš. Pak u more, a niz more do Stobreča aliti u riku Žnovnicu.}}